Naslov Suvremeni podravski govori slavonskoga dijalekta
Naslov (engleski) Contemporary Podravina's Speech as a Part of Slavonian Dialect
Autor Nina Mance
Mentor Ljiljana Kolenić (mentor)
Član povjerenstva Loretana Farkaš Brekalo (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Emina Berbić Kolar (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet Osijek
Datum i država obrane 2014-06-16, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Filologija Kroatistika
Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC ) 811.163.42 - Hrvatski jezik
Predmetni sustav (NSK Kontrolirani rječnik)
Štokavsko narječje
Podravina
Sažetak U radu se opisuju govori slavonskoga dijalekta, podravskoga poddijalekta. Izabrani su
govori sljedećih mjesta: Črnkovci, Gat, Marijanci, Brođanci, Podravski Podgajci. Istraživanja
pokazuju kako govori toga područja nisu opisani još od sredine prošloga stoljeća, od
istraživanja Josipa Hamma 1949. i Stjepana Sekereša 1974. godine. U novije vrijeme ipak
postoje opisi govora pojedinih mjesta, ali cjelovitih sintetskih radova koji bi opisivali govore
slavonskoga dijalekta podravskoga poddijalekta nema. Svrha je rada opis današnjih govora
Črnkovaca, Gata, Marijanaca, Brođanaca i Podravskih Podgajaca te njihova usporedba sa
stanjem kakvo su zatekli Josip Hamm i Stjepan Sekereš.
Istraživanje pokazuje da podravski govori na razini fonologije uglavnom vrlo dobro
čuvaju staro stanje – čuju se akut i šćakavizam, glas se h uglavnom reducira, izgovor glasova
ć i đ bliži je izgovoru glasova č i dž. Na razini morfologije još se povremeno mogu čuti stari
oblici za genitiv, lokativ i instrumental množine imenica, ali je i uočljiva težnja prema
izjednačavanju triju množinskih padeža, osobito kada je riječ o imenicama koje nisu
toponimi. U 3. osobi množine prezenta još se dobro čuvaju dočetci -eju i -iju te dočetak -u.
Mediji i suvremeni način života u govorima svih proučavanih mjesta učinili su svoje –
standardni se jezik prihvaća kao opće sredstvo komunikacije. Jezikom starine govore
uglavnom još stariji govornici, a mlađi naraštaji napuštaju te govore jer oni postaju društveno
neprestižni. Također, katkada se jedna jezična pojava kod istoga govornika pojavljuje sada u
ovome, a sada u onome (standardnome) obliku, što je očiti utjecaj medija i standardnoga
jezika. Stoga se ne može jednoznačno odgovoriti na pitanje koje od navedenih mjesta čuva
najviše starine, nego valja reći kako to ovisi o govorniku samome.
Utjecaj grada, škole, svih vrsta medija te suvremenoga načina života snažno je utjecao
na proučavane govore, posebice na mlađe stanovništvo. Starije je stanovništvo održalo u
mnogo većoj mjeri staroštokavske osobine i održat će ih dok god bude i njih. S obzirom na to,
krajnji je trenutak istražiti te govore, staviti na papir rezultate istraživanja te imati snimljene
zapise govora kako bi ostali sačuvani odrazi govora ljudi na tim prostorima u jednome
presjeku vremena.
Sažetak (engleski) The paper describes local speeches of the Slavonian dialect, the Podravina sub-dialect.
The chosen speeches are found in the following places: Črnkovci, Gat, Marijanci, Brođanci,
Podravski Podgajci. Research has shown that local speeches in these places have not been
described since the middle of the previous century, since the research of Josip Hamm in 1949
and Stjepan Sekereš in 1974. Descriptions of local speeches of some places do exist in recent
years, but there is no complete synthetic scientific paper to describe local speeches of the
Slavonian dialect of the Podravina sub-dialect. The purpose of this paper is to describe
today’s local speeches of Črnkovci, Gat, Marijanci, Brođanci and Podravski Podgajci and
their comparison with the findings of Josip Hamm and Stjepan Sekereš.
The research shows that, on the phonological level, Podravina speeches have
preserved their previous state very well – one can hear the Croatian acute and Šćakavism, the
sound h is mostly reduced, the pronunciation of the sounds ć and đ is closer to the
pronunciation of the sounds č and dž.
On the morphological level, one can occasionally hear old forms of the genitive, the locative
and the instrumental case of plural nouns, but there is also a notable tendency for assimilation
of the three plural cases, especially when it comes to nouns which are not toponyms.
The 3rd person plural of the present case still preserves the case endings -eju and -iju and the
case ending -u.
The media and the modern way of life have influenced the local speeches in all
researched places – the standard language is accepted as the common form of communication.
The old language is mostly spoken by older speakers, whereas younger speakers abandon the
local speeches because they are losing their social prestige. Also, sometimes the same speaker
uses a certain linguistic unit in local speech and then again in standard form, which shows
obvious influence of the media and the standard language. Thus, it is not simple to answer the
question which of the places keeps the most of the old language, for it depends on the speaker
himself.
The influence of the city, school, all kinds of media and the modern way of life has
strongly affected the studied speeches, especially with the younger speakers. The older
citizens have preserved the old-Štokavian traits to a much greater extent, and they will
continue to preserve them as long as they live. Therefore, now is the last opportunity to study
these speeches, to put the research results to paper and to make records in order to preserve
the reflections of speech of the people in this area in one cross-section in time.
Ključne riječi
slavonski dijalekt
podravski poddijalekt
suvremeni govori
Črnkovci
Gat
Marijanci
Brođanci
Podravski Podgajci
Ključne riječi (engleski)
Slavonian dialect
the Podravina sub-dialect
contemporary speeches
Črnkovci
Gat
Marijanci
Brođanci
Podravski Podgajci
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:142:247821
Studijski program Naziv: Jezikoslovlje Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: poslijediplomski doktorski Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje humanističkih znanosti, polje filologija (dr. sc.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2016-05-10 17:10:52