Paginacija
-
-
Biografija: Dioklecijan Veljka Barbierija
-
Ana Vladić Rezultat suprotnih kritika s pohvalama i pokudama na književnoumjetnički oblikovan Dioklecijanov mogući svijet primjetan je u drugoj biografiji Ja Dioklo Jupitrov sin, koja se izravno oslanja na Dioklecijana, preuzimanjem izraza i sadržaja te uvođenjem dopuna. Većem je opsegu druge biografije pridonio veći broj poglavlja, čiji su se naslovi uklopili u sadržaj koji je postojao u Dioklecijanu. Proširenju su pridonijele dopune tih poglavlja, kao i paralelna priča o završetku...
-
-
Biološke osnove ADHD-a kod djece.
-
Martina Ivandić Deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj kognitivni je i bihevioralni poremećaj koji karakteriziraju hiperaktivnost, impulzivnost te nedostatak pozornosti. U njegovoj etiologiji navode se biološka i psihosocijalna objašnjenja. Svrha ovog rada je detaljnije objasniti biološke osnove ovog poremećaja. U cilju toga u ovom radu prvo će se pokriti epidemiologija, klinička slika te postavljanje njegove dijagnoze. Nakon toga navedena su psihosocijalna tumačenja koja stoje u podlozi ovog...
-
-
Biološke osnove pamćenja
-
Neda Rimac Ovaj rad prikaz je bioloških osnova pamćenja, prvenstveno moždanih struktura povezanih s pamćenjem, te promjena na razini neurona. Prvo je prikazan povijesni pregled razvoja tehnika istraživanja mozga, a zatim su opisane različite metode istraživanja moždanih struktura i funkcija, od obdukcijskih istraživanja i istraživanja na životinjama do neinvazivnih tehnika slikovnog prikazivanja moždane aktivnosti. Na taj način pruža se uvid u razlike između nekadašnjeg proučavanja...
-
-
Biološke osnove spavanja
-
Sara Delač Spavanje-budnost predstavlja dominirajući ciklus u ljudskome životu. Sukladno tome, važno je razumjeti neurobiološku osnovu spavanja. S tim ciljem u ovom radu smo se prvo osvrnuli na cirkadijurne ritmove i ulogu melatonina kod njih. Osim toga, rad nudi objašnjenje mozgovne aktivnosti koja je prisutna tijekom spavanja pri čemu će se objasniti različiti stadiji spavanja (REM i ne-REM faze sna). Dio rada posvećen je i prikazu mozgovnih područja koja se vežu uz spavanje i budnost te...
-
-
Biološki pristup objašnjenju bipolarnog afektivnog poremećaja
-
Tihana Rado Bipolarni afektivni poremećaj je poremećaj raspoloženja karakteriziran izmjenama patološki povišenog i sniženog raspoloženja, odnosno maničnih i depresivnih epizoda. Zadatak ovog rada je opisati bipolarni poremećaj te ga pobliže objasniti s biološkog stajališta. Pri opisu poremećaja detaljnije je prikazana klinička slika maničnih, hipomaničnih i depresivnih epizoda te miješanih stanja. Prema DSM-IV klasifikaciji, tipovi bipolarnog poremećaja su bipolarni I poremećaj,...
-
-
Biometrija i zaštita privatnosti
-
Mihaela Konjevod Cilj ovog rada je pobliže opisati biometriju i načine na koje se ona odražava na privatnost pojedinaca. Rad daje uvid u nastanak i razvoj biometrije, pregled osnovnih definicija vezanih uz biometriju, načine rada biometrijske identifikacije, biometrijske sustave, moguće pogreške sustava te biometrijske karakteristike. Ukratko će se biometrija usporediti s tradicionalnim metodama prepoznavanja, a naglasak će se u ovom radu staviti na poveznici između biometrije i zaštite privatnosti...
-
-
Biometrijski sustavi identifikacije
-
Marina Dimić Kroz povijest su poznate različite metode prepoznavanja osoba u raznim zemljama svijeta. Tako su se, primjerice, neke metode koristile u humanije svrhe, kao što je označavanje pisaca djela kod Asiraca i Babilonaca, ali i u svrhu prepoznavanja prognanika koji su se obilježavali sakaćenjem, žigosanjem i sl. Identificiranje osoba danas je sažeto u pojmu biometrija. Biometrija je znanost koja se bavi prepoznavanjem osoba postupkom uspoređivanja uzoraka u svrhu identifikacije. Kao...
-
-
Biopsihološke osnove emocija
-
Melane Čović Emocije su stanja uzbuđenosti organizma koje se izražava kroz specifična ponašanja, fiziološke promjene i subjektivan doživljaj. U ovom radu je obrađena biološka podloga emocionalnog doživljavanja. U prvom dijelu radu usmjerit ćemo se na ulogu središnjeg živčanog sustava u doživljavanju emocija. Dijelovi središnjeg živčanog sustava uključeni u doživljaj emocija su: limbički sustav, zadužen za autonomne, endokrine i skeletomotorne odgovore i kora velikog mozga, zadužena...
-
-
Biopsihosocijalni i zdravstveni prediktori kvalitete života
-
Kristina Rajski Cilj ovog istraživanje bio je istražiti ulogu biopsihosocijalnih (dob, spol, indeks tjelesne mase, materijalni status i osobine ličnosti) i zdravstvenih prediktora (zdravstvena ponašanja i samoprocjena fizičkog i psihičkog zdravlja) subjektivne kvalitete života. U istraživanju je sudjelovalo ukupno N=357 sudionika (93 muškog i 264 ženskog spola) od 18 do 77 godina. Sudionici su ispunjavali sociodemografski upitnik konstruiran za potrebe ovog istraživanja, Indeks osobne kvalitete...
-
-
Bipolarni afektivni poremećaj
-
Sanela Černi Bipolarni afektivni poremećaj jedan je od poremećaja raspoloženja za koji su karakteristične jasne izmjene epizoda sniženog i povišenog raspoloženja, tj. depresivne i manične epizode te stanja remisije. Cilj ovoga rada je prikazati sve relevantne činjenice vezane uz navedeni poremećaj. Navedeni su glavni epidemiološki nalazi te objašnjenja etiologije bipolarnog afektivnog poremećaja u okviru biološke, psihodinamske, socijalne i bihevioralne teorije. Detaljno je prikazana...
-
-
Bismarck - simbol Drugog Reicha
-
Luka Gašparević U ovom završnom radu obrađen je lik Otta von Bismarcka, njegovi rani početci i djelovanja od sredine 19. stoljeća, te njegov uspon do kraja „dugog“ 19. stoljeća. Kao sin skromnog oca i građanske majke, čiji su preci ostavljali svoj otisak u povijesti, tako će se i Bismarck potruditi ostaviti svoj trag u povijesti. Njemačka u njegovo vrijeme nije bila jedinstvena. Sastojala se od više desetaka država i državica, te su njezine države bile pod utjecajem nedavne Francuske...
-
-
Bit pesimizma u Schopenhauerovoj filozofiji
-
Lucija Novokmet Cilj ovog diplomskog rada je prikazati slojevitost filozofskog sustava Arthura Schopenhauera čiju centralnu točku predstavlja upravo pesimizam. Oslanjajući se i inspirirajući se filozofijom Kanta, Platona i osnovnim postavkama budizma, odnosno istočnjačkom mišlju, kreira svoje dvostruko poimanje svijeta – svijeta kao volje i svijeta kao predodžbe. Uzimajući volju kao ontološki temelj svijeta, naspram nje postavlja svijet kao pojavnost te volje. Volja i predodžba se prema svijetu...
Paginacija
