Pages
-
-
Govor Beljevine
-
Andrea Eršetić U radu se predstavljaju rezultati najnovijih istraživanja očuvanosti kajkavštine u govoru mještana
Beljevine. Specifičnost beljevačkog govora očituje se u činjenici da pripada kajkavskom narječju
te je karakteristike kajkavskog jezičnog sustava očuvao unatoč geografskom smještaju samog sela.
Kako je mjesto smješteno u srcu Slavonije, okruženo je štokavskim govornim područjem, većinom
šokačkim govorom. Postanak sela vremenski se smješta u razdoblje između Prvog i...
-
-
Govor Josipova
-
Ema Jajić Cilj završnog rada, kojemu je tema govor Josipova, jest prikazati detaljnu analizu zagorsko-međimurskog dijalekta kojim se govori u selu Josipovo koje se nalazi na štokavskom govornom području. Kajkavsko narječje rasprostranjeno je na području sjeverozapadne Hrvatske, a Josipovo naseljava stanovništvo iz Stubice, Bistre, Jakovlja i ostalih područja Zagorja koja se nalaze na kajkavskom govornom području. Naseljavanje Josipova započinje oko 1945. godine zbog migracija u Drugom...
-
-
Govor Koritne
-
Valerija Korajac U radu se opisuju jezične osobine govora Koritne, sela smještenog sjeveroistočno od Đakova. Govor se Koritne ubraja u govore slavonskoga dijalekta ili šokačke govore te u posavski govor, podvrstu slavonskoga dijalekta. Govori se slavonskoga dijalekta sve više mijenjaju pod utjecajem standardnoga jezika. Stare jezične osobine danas čuvaju uglavnom stariji stanovnici, a mlađi samo unutar obitelji ili sela, dok u bilo kojoj drugoj sredini većina govori standardnim jezikom, pomalo se...
-
-
Govor Novih Perkovaca u okviru slavonskoga dijalekta
-
Valentina Blažinkov Završni rad opisuje mjesni govor Novih Perkovaca u odnosu na opće osobitosti slavonskoga dijalekta, a temelji se na istraživanju provedenome među njegovim govornicima. Iako su govornici starije dobi, dobiveni rezultati pod utjecajem su standardnoga hrvatskog jezika ostvarenog izloženošću medijima te se stoga pojave u govoru Novih Perkovaca uspoređuju s primjerima iz standardnoga hrvatskog jezika. Budući da do sada ne postoji sustavnije istraživanje toga govora, svrha je rada...
-
-
Govor Sikirevaca
-
Vedrana Lekić Diplomski rad Govor Sikirevaca predstavlja sinkronijski opis i sažetu dijakronijsku analizu staroštokavskoga govora i jezičnih značajki naselja Sikirevci koje je smješteno u slavonskoj Posavini. Na temelju najnovijeg istraživanja među stanovništvom u selu i usmeno prikupljenih podataka od većine stanovnika treće životne dobi u radu se iznose rezultati analize jezične posebnosti mjesnog govora Sikirevaca u odnosu na ostale mjesne govore, dijalekte i standardni jezik. Na početku...
-
-
Govor Tavankuta
-
Mirjana Crnković Rad najprije prikazuje povijesni pregled Tavankuta i njegovih običaja, manifestacija i sl. kako bi se dobio bolji uvid u jezičnu analizu toga mjesta. Radi se o mjestu smještenom kraj Subotice, u Vojvodini, u Republici Srbiji. S obzirom na činjenicu da u mjestu prevladava ikavski govor, mnogi jezikoslovci postavljali su teze i dokazivali ih, da se radi o govoru koji pripada zapadnom dijalektu. U radu je prikazan govor kazivača Antuna Stantića i kazivačice Teze Bošnjak koji su se...
-
-
Govor Velike Ciglene
-
Tanja Sukser Rad na početku dijakronijski prikazuje razvoj kajkavskog narječja, nakon čega slijedi zemljopisni pregled s kartom i tri najvažnije podjele narječja na dijalekte, Ivšićeva, Brozovićeva i Lončarićeva. Upoznavanje s mjestom Velika Ciglena postignuto je opisivanjem zemljopisnih i povijesnih obilježja tog bilogorskog naselja. Kako je u središtu rada ciglenski govor, koji je pravi odraz kajkavsko-štokavskih odnosa na Bilogori, prije same jezične analize nastojao se prikazati...
-
-
Govor Vladislavaca
-
Marina Lemaić U radu se na temelju istraživanja govora naselja Vladislavci analizira njihov mjesni govor. U uvodnom se dijelu donosi kratak povijesni pregled razvoja naselja od prve polovice 19. stoljeća do suvremenosti. Nadalje slijede osnovni zemljopisni podaci o smještaju samog naselja unutar Republike Hrvatske, odnosno istočne Slavonije. Glavni dio rada podijeljen je na tri dijela i podrobnije se bavi smještanjem vladislavačkoga govora u dijalektološki atlas Hrvatske, zatim...
-
-
Govor mržnje u Hitlerovim govorima
-
Ana Knežević Adolf Hitler bio je vješt govornik, svjestan snage govora i njegove moći u određenim trenutcima krize. Temeljnu naobrazbu iz govorništva stekao je na seminarima koje je slušao, a neosporiv je i njegov urođeni talent. Svaki politički pothvat započinjao je govorima, koji su bili često vrlo dugački i manipulativni. Hitler je u svojim govorima uvijek iznosio činjenice za koje je sam vjerovao da su točne i koje su bile odraz njegovih stavova, a danas znamo da su te činjenice uvijek...
-
-
Govor sela Bošnjaci
-
Martina Bertić U ovome radu opisane su jezične osobine govora Bošnjaka, sela smještenoga nekoliko kilometara jugoistočno od Županje. Ovaj se govor ubraja u govore slavonskoga dijalekta ili šokačke govore, preciznije u istočnoposavsku grupu posavskoga govora, jedne od triju podvrsta ili poddijalekata slavonskoga dijalekta. S obzirom da su govori slavonskoga dijalekta sve više izloženi promjenama zbog različitih utjecaja (mediji, obrazovanje govornika i dr.), stare su jezične osobine čuvane...
-
-
Govor sela Črečan
-
Lana Jelinek U završnom radu razmatra se fonološki, morfološki i sintaktički opis govora Črečana. U uvodu se navodi tema i hipoteza ovog istraživačkog rada, a opisana je i povijest Črečana. Nakon opisa govora, nalazi se leksik tj. nepoznate riječi i spomenute su riječi stranog podrijetla (hunagirizmi, germanizmi) koje se u Međimurju još uvijek mogu često čuti zbog povijesnih prilika. Pozornost je posvećena potkrepljivanju hipoteze da se u govoru sela Črečana još uvijek čuvaju...
-
-
Govor Štitara
-
Brigita Miličić Govor Štitara pripada slavonskom dijalektu, nenovoštokavskim arhaičnim dijalektima. U radu se ponajprije donosi pregled smještaja i kulturno-povijesna situacija Štitara kako bi se u daljnjem radu mogao opisati staroštitarski govor na fonološkoj, morfološkoj i leksičkoj razini. Doneseni su brojni primjeri, prikupljeni terenskim istraživanjem, koji potvrđuju ili osporavaju literaturu koja govori o jezičnim osobitostima govora Štitara, ali i općenito o slavonskom dijalektu.
Pages