Pages

Znanstvena komunikacija i popularizacija znanosti na društvenim medijima
Znanstvena komunikacija i popularizacija znanosti na društvenim medijima
Lea Putnik
Cilj i svrha rada je dobiti uvid u kompetencije potrebne za uspješno služenje društvenim medijima u svrhu popularizacije znanosti i znanstvene komunikacije. Rad započinje postavljanjem teorijskih okvira za nekoliko važnih pojmova. Prvenstveno je to pojam znanstvene komunikacije. Kako bi se pojasnila znanstvena komunikacija, krenut će se od šireg pojma, pojma znanosti općenito i u nastavku će se dati jedan kratki povijesni pregled. Nakon znanstvene komunikacije definirat će se pojam...
Značaj i uloga cjeloživotnog učenja
Značaj i uloga cjeloživotnog učenja
Jelena Blažević
U radu se ukazuje na činjenicu da znanje danas predstavlja ključni osobni i privredni resurs. Čovjek mora trajno učiti kako bi bio u mogućnosti pratiti promjene. U današnje vrijeme promjena i novina, javlja se i potreba za novim pristupom u obrazovanju i učenju. Koncept cjeloživotnog učenja postao je glavnom odrednicom društvenih, gospodarskih i prosvjetnih politika u svijetu. Njegova ostvarivost ovisi o osposobljenosti pojedinca za snalaženje u informacijskoj bujici, posjedovanju...
Značaj i uloga individualnih motiva i preferencija u kreiranju likova u video igrama
Značaj i uloga individualnih motiva i preferencija u kreiranju likova u video igrama
Ivana Dejanović
Cilj je ovoga rada istražiti u kojoj mjeri osobni motivi, namjere i preferencije igrača utječu na kreiranje likova/avatara u video igrama te na koji način tako kreirani avatari utječu na iskustvo igre i odnos igrača s avatarom. Prije samoga istraživanja pojasnit će se svijet video igara i njihov razvoj tijekom godina. Slijede poglavlja u kojima se fokus stavlja na igrača i njegovo iskustvo prilikom susreta s virtualnim svijetom te objašnjava njegova percepcija u odnosu na avatara i...
Značaj mjesta i povezanost s mjestom u kontekstu ubrzanih društvenih promjena
Značaj mjesta i povezanost s mjestom u kontekstu ubrzanih društvenih promjena
Helena Pušak
Kroz prošlost pa sve do danas mjesto kao entitet ima važnost u čovjekovom životu. Međutim, pojedinci su, uz karakteristike mjesta, akteri u stvaranju mjesta posebnom lokacijom. Emocionalna povezanost pojedinca i njegova fizičkog okoliša jest privrženost mjestu, a sami pojedinci mjestu pridaju svoja subjektivna i individualna značenja. Začeci istraživanja o povezanosti čovjeka i mjesta su se pojavili u drugoj polovici 20. stoljeća. Mjesto je definirano kao multidimenzionalan...
Značenja i uporaba dativa
Značenja i uporaba dativa
Antonija Rukavina
Tema je rada značenje i uporaba dativa u hrvatskome jeziku. Rad je podijeljen u dvije veće cjeline: Dativna značenja i Sintaktička uloga dativa. Prema primjerima crpljenim iz građe cilj je utvrditi koja semantička značenja, ali i ulogu u rečenici, izraz u dativu može imati. U radu je naglasak više na semantičkoj nego na sintaktičkoj ulozi dativa. Primjeri su podijeljeni prema značenjima i dativnim ulogama koje su određene pomoću različitih gramatika i radova. Odvojeno će se...
Značenja i uporaba prijedloga za u hrvatskom jeziku
Značenja i uporaba prijedloga za u hrvatskom jeziku
Iva Pralija
U ovom se radu govori općenito o prijedlozima, a osobito o značenju i uporabi prijedloga za u hrvatskom jeziku. Prvi dio rada donosi podatke o definiciji i podjeli prijedloga u različitim hrvatskim gramatikama i jezičnim savjetnicima. Iscrpnije je predstavljen prijedlog za te je provedena anketa o njegovoj „agresivnosti“, odnosno mogućnosti zamjene prijedloga za drugim prijedlozima i mogućnostima udruživanja s drugim prijedlozima pa i s infinitivom.
Značenjski i uporabni odnosi genitiva, lokativa i instrumentala
Značenjski i uporabni odnosi genitiva, lokativa i instrumentala
Tamara Prelog
Tema ovog rada jesu značenjski i uporabni odnosi genitiva, lokativa i instrumentala. Ta su tri padeža promotrena sa stajališta Jakobsonove teorije padeža, čija značenja on dijeli na opća i posebna. Opća su značenja direktivnost (dativ, akuzativ, lokativ 2, genitiv 2), kvantifikacija (genitiv 1 i 2, lokativ 1 i 2) i marginalnost (instrumental, dativ, lokativ 1 i 2). U hrvatskome padežnom sustavu ne razlikuju se genitiv 1 i 2 ni lokativ 1 i 2, no ostala se opća značenja u ruskom i...
Zrcaljenja filma i pjesništva
Zrcaljenja filma i pjesništva
Ana Delimar
Cilj ovog rada istaknuti je mjesta na kojima se kod poezije susreće s drugomedijskim kodovima. Intermedijalna će se stilistička analiza usmjeriti osvjetljavanju četiriju struktura: forme, odnosno kompozicije kojom će se biti nužno baviti u slučajevima opširnijeg zaokupljanja problemima forme i subjekta, zatim teme i subjekta. Takvoj će se analizi podvrgnuti korpus koji čine pet pjesničkih tekstova suvremenog hrvatskog pjesništva koji su nastajali od sedamdesetih godina 20....
Zrinski i Frankopani: Otpor bečkom centralizmu i osmanskim osvajanjima
Zrinski i Frankopani: Otpor bečkom centralizmu i osmanskim osvajanjima
Franjo Lacković
U radu se prikazuju dvije hrvatske velikaške obitelji, obitelj Zrinski i obitelj Frankopan, koje su tijekom XVII. stoljeća ostavile neizbrisiv trag u hrvatskoj povijesti. Osim odlučnog otpora Osmanskom Carstvu, koje je do XVII. stoljeća hrvatski teritorij uspješno svelo na „ostatke ostataka nekadašnjeg slavnog kraljevstva“, knezovi Zrinski i Frankopani bili su kreatori urote hrvatskih i mađarskih velikaša protiv politike Bečkoga dvora, koja je u historiografiji ostala upamćena...
Zu Merkmalen der Jugendsprache von den 1980er Jahren und heute
Zu Merkmalen der Jugendsprache von den 1980er Jahren und heute
Klaudia Tukić
In dieser Abschlussarbeit wird ein Überblick über die Jugendsprache gegeben, der den Zeitlauf von 1980 bis heute verfolgt. Nach der historischen Entwicklung der Jugendsprache wird ein klareres Bild der heutigen Jugend und ihrer Sprache erschaffen. Die Sprache der Jugendlichen ändert sich von Tag zu Tag, wobei Zeitschrift „BRAVO“ von 1980 als Korpus genommen wurde. Anschließend werden Sätze nach Wortart analysiert und die Ähnlichkeiten der damaligen und heutigen Jugendsprache...
Zu den Teildimensionen der interkulturellen Kompetenz bei DaF-Lernenden in der Mittelschule
Zu den Teildimensionen der interkulturellen Kompetenz bei DaF-Lernenden in der Mittelschule
Lucia Maurus
In dieser Diplomarbeit stehen die drei Teildimensionen der interkulturellen Kompetenz, die kognitive, affektive und pragmatische, im Mittelpunkt. Um diese Teildimensionen zu erfassen, müssen die einzelnen Teilkomponenten Wissen, Fertigkeiten/Fähigkeiten und Haltungen/Einstellungen erforscht werden. Im ersten Teil der Arbeit wurden die Begriffe Kultur, interkulturelle Kompetenz und ihre drei Teildimensionen und Teilkomponenten erläutert. Weiterhin wurde im theoretischen Teil ein Überblick...

Pages