Pages
-
-
Simbolička funkcija i simbolička igra
-
Antonija Lukačević Ovaj rad nastoji opisati simboličku funkciju i simboličku igru, njihove osnovne karakteristike i važnost u ljudskome razvoju. Prije svega nastoji pobliže odrediti simbol i simboličku funkciju te razine njezina očitovanja. Također, opisani su i uvjeti koji su nužni za razvoj simboličke funkcije kod čovjeka (razvijenost senzomotoričke inteligencije i prisutnost socijalne interakcije). Zatim se pokušava što detaljnije opisati prva semiotička ponašanja koja se javljaju tijekom...
-
-
Simbolička igra u kontekstu teorije Jeana Piageta
-
Borna Krajnović Teorija spoznajnog razvoja koju je razvio Jean Piaget je sveobuhvatan sistem razvoja ljudske inteligencije od rođenja do odrasle dobi. Temeljni idejni smjer ove teorije je konstruktivizam, odnosno stajalište da se sve funkcije organizma izgrađuju iz osnovnih kroz razvojne procese. Piaget je podijelio razvojne procese na adaptaciju (akomodacija i asimilacija) i organizaciju te nazvao osnovnu semantičku strukturu uma shemom. Ukratko je opisan razvoj kroz senzomotorni stadij (prve dvije...
-
-
Simbolička uloga glagoljskih grafema u imenskoj formuli Druge božanske osobe (Logosa/Isusa Krista)
-
Ljubinka Andrijanić Rad Simbolička uloga glagoljskih grafema u imenskoj formuli Druge božanske osobe – Isusa Krista / Logosa utemeljen je na endogenim teorijama o podrijetlu glagoljice, tj. razmišljanju da je riječ o autorskome pismu 9. stoljeća sastavljač kojega je jedan od vodećih bizantskih intelektualaca svoga vremena Konstantin Ćiril. Rad se nadalje temelji na promišljanju da je Konstantin Ćiril u pismovni sustav namijenjen kristijanizaciji moravskih Slavena utkao kršćansku poruku te ju u...
-
-
Simboličko nasilje i posljedice konzumerizma na svijest i ponašanje mladih
-
Vjeran Šergo U 21. stoljeću okruženi smo simbolima i oni u modernoj, multikulturalnoj okolini igraju značajnu ulogu. Iako se znanost o simbolima, semiotika, razvila tek u 20. stoljeću ubrzanim napretkom tehnologija masovne komunikacije (radija, televizije, interneta) pozornost je sve više usmjerena na razumijevanje simbola i njihovu ulogu u društvu. Simboli su se prvo istraživali u sklopu lingvistike, da bi se kasnije istraživali i povezali u kontekst drugih znanosti. U sklopu pedagogije simboli...
-
-
Siniša Glavašević i Grad
-
Ana-Marija Posavec U ovome je radu istraživanje usmjereno na promatranje grada kao književnoga fenomena, figure pamćenja i sjećanja. Grad se Vukovar kroz književno djelo Siniše Glavaševića promatra kao simbol nacionalnoga otpora i razaranja, ali i grada koji u povijesti te u nadi budućnosti ima priliku vratiti svjetlost u svoje žitelje i tako se obnoviti. U radu se utemeljuju postavke o promatranju grada kao mjesta pamćenja, koji čine individue sa svojim doživljavanjem i proživljavanjem ratne...
-
-
Siniša Glavašević i Grad
-
Ana-Marija Posavec U ovome je radu istraživanje usmjereno na promatranje grada kao književnoga fenomena, figure pamćenja i sjećanja. Grad se Vukovar kroz književno djelo Siniše Glavaševića promatra kao simbol nacionalnoga otpora i razaranja, ali i grada koji u povijesti te u nadi budućnosti ima priliku vratiti svjetlost u svoje žitelje i tako se obnoviti. U radu se utemeljuju postavke o promatranju grada kao mjesta pamćenja, koji čine individue sa svojim doživljavanjem i proživljavanjem ratne...
-
-
Sinjski govor
-
Maja Danilović U srednjoj Dalmaciji, usrid Sinjskog polja, u Cetinskoj krajini, smješten je na desetak kilometara kvadratnih grad Sinj, nekadašnje gospodarsko i kulturno središte toga kraja. Vremena jakih i žestokih turskih napada ostavili su stoljetni trag na tom kraju koji je, od toga vremena (1715. god.) pa do danas, svjetski poznat po viteškoj borbi Alki koja se trče u čast obrane od Turaka. Govor kojim se služe žitelji toga grada, sinjski govor, pripada štokavskom narječju, jednom od triju...
-
-
Sinonimija i sinonimičnost u suvremenom hrvatskom jeziku
-
Vedrana Ćoruša U radu se raspravlja o sinonimiji i sinonimičnim odnosima u hrvatskome jeziku kao i o načinu na koji ti odnosi funkcioniraju u tekstu. Pokušavaju se utvrditi kriteriji po kojima se takvi odnosi razgraničavaju. Ovaj se rad bavi istraživanjem sinonima na leksičkoj razini odnosno sinonimima u hrvatskome leksičkome sustavu kao i leksičkim osobitostima sinonimičnih jedinica. Rad pokušava istaknuti što je to potrebno kako bi se leksičke jedinice smatrale sinonimima, odbacuje...
-
-
Sinonimija u suvremenom hrvatskom jeziku
-
Ivan Mikulić Cilj je ovog rada bio ispitati odnos istoznačnica i bliskoznačnica, tj. jednakovrijednica u suvremenom hrvatskom jeziku, kao i odnos standardnojezičnice i stranog izraza. Ovaj rad nastoji dokazati postojanje kontaktne sinonimije. U radu je dana razdioba sinonimije prema kojoj je provedeno istraživanje. Istraživanju, koje je provedeno računalno, pristupilo je 82 ispitanika od kojih 35 čine studenti kroatistike osječkog Filozofskog fakulteta, a 47 čine studenti ekonomije osječkog...
-
-
Sinonimija vremenskih prijedloga
-
Eva Čolaković Rad se bavi sinonimijom vremenskih prijedloga. Istražuju se mogućnosti zamjenjivanja prijedloga poslije, nakon i iza u značenju poslijevremenosti, prijedloga prije, uoči i pred u značenju prijevremenosti te prijedloga tijekom, tokom i tečajem u značenju krozvremenosti. U radu se opisuju načini postanaka tih prijedloga, njihova sintaktička obilježja, značenjske nijanse, bilježe se normativne napomene za njihovu uporabu te se na primjerima Hrvatskoga mrežnog korpusa (hrWac)...
-
-
Sintaktička obilježja hrvatskih novina
-
Marta Vrban U radu se istražuje i opisuje publicistički stil kao najsloženiji funkcionalni stil hrvatskog standardnog jezika. To je stil koji služi za javno priopćavanje te ovisno o žanru ima različite funkcije. Obavijesni žanrovi publicističkog stila ostvaruju se u pisanom i govornom obliku obuhvaćajući različite medije: novine, radio, televiziju i internet. U radu se navode neka od općenitih obilježja publicističkoga stila na sintaktičkoj razini kao što su uprosječivanje sintakse,...
-
-
Sintaktička uloga oblika koliko
-
Ivona Peić Zamjenica kolik(i) u nominativu srednjeg roda jednine glasi koliko te ima potpuno jednak oblik kao odnosni prilog koliko. Oblik koliko može imati sintaktičku ulogu priložne oznake, atributa te veznika u zavisno složenim rečenicama. Kod zavisno složenih rečenica prema mjestu uvrštavanja u glavnu, oblik koliko pojavljuje se kao veznik u subjektnim, predikatnim, objektnim, atributnim i priložnim (načinskim i dopusnim) rečenicama.
Pages
