Pages
-
-
Požeški kaptol u srednjem vijeku
-
Amanda Bobonja Požeški zborni kaptol sv. Petra srednjovjekovna je crkveno-svjetovna institucija osnovana na prostoru današnjeg naselja Kaptol. Početkom 13. stoljeća požeški kraj nalazio se pod upravom Pečuške biskupije zbog čega se upravu nju uzima za osnivača Požeškog kaptola. Točnu godinu utemeljenja ove institucije teško je odrediti. Prvu ispravu koju je izdao Požeški kaptol datira se u 1221. godinu, no međutim, ovaj podatak se među povjesničarima uzima s rezervom zbog oštećenosti...
-
-
Pragmatika deiktičkih izraza u književnoumjetničkome stilu
-
Marija Mujić U radu se analizira uloga pet vrsta deiktičnih izraza, osobnih, mjesnih, vremenskih, društvenih i diskursnih. Navedena je grupa izraza važna za pragmalingvistiku, budući da njihovo značenje ovisi isključivo o kontekstu u kojemu su upotrijebljeni. Upotreba deiktičnih izraza te njihovo značenje u odabranome kontekstu oprimjerit će se dijelovima romana Miroslava Krleže „Na rubu pameti“ i „Povratak Filipa Latinovicza“. Književnoumjetnički funkcionalni stil pogodan je kao...
-
-
Pragmatika deiktičnih izraza u književnoumjetničkome stilu
-
Marija Mujić U radu se analizira uloga pet vrsta deiktičnih izraza, osobnih, mjesnih, vremenskih, društvenih i diskursnih. Navedena je grupa izraza važna za pragmalingvistiku, budući da njihovo značenje ovisi isključivo o kontekstu u kojemu su upotrijebljeni. Upotreba deiktičnih izraza te njihovo značenje u odabranome kontekstu oprimjerit će se dijelovima romana Miroslava Krleže „Na rubu pameti“ i „Povratak Filipa Latinovicza“. Književnoumjetnički funkcionalni stil pogodan je kao...
-
-
Pragmatička načela i govori hrvatskih predsjedničkih kandidata 2014.
-
Josipa Šunjić Antički retoričari posvećivali su veliku pozornost obilježjima dobrog govornika s naglaskom na karakter. Nakon petnaest stoljeća retorika doživljava svoj ponovni procvat. Suvremeni teoretičari retorike posvećeni su poučavanju lijepom govoru, načinu argumentacije, gestikulacije dok se za karakter govornika smatra da se stječe odgojem pa mu se ne posvećuje mnogo pažnje. Govornička argumentacija vrlo je bitna za opći dojam o političaru. U ovom se radu analiziraju pragmatička...
-
-
Pragmatička načela u izgradnji dramskog teksta na primjeru Kamovljevih i Krležinih drama
-
Marijana Ivić Rad se temelji na pragmatičkom pristupu dramskim tekstovima, Krležinoj Ledi, koja je zbog indirektnog govora i hiperuljudnih iskaza nametljiva za pragmatičku interpretaciju, i Kamovljevim dramama Čovječanstvo i Mamino srce, o kojima se govori kroz pokušaj usporednog pragmatičkog čitanja odabranih predložaka jer se takav pristup do sada nije primjenjivao na hrvatski avangardni tekst. Govor o pragmatičkim aspektima razlaže se na govor o načelu uljudnosti i suradnje (s maksimama...
-
-
Pragmatička sankcija 1712. godine i državnopravni položaj Banske Hrvatske
-
Vanesa Kraljik Nakon Velikog Bečkog rata i oslobođenja teritorija od turske vlasti, austrijski car Leopold I. saziva sabor u Požunu na kojemu se donose odluke o nasljedstvu u Hrvatskoj i Ugarskoj. Tada je prihvaćeno da će u Hrvatskoj i Ugarskoj nasljedno pravo imati Habsburgovci. Cara Leopolda I. nasljeđuje sin Josip I., a njegova iznenadna smrt dovela je u pitanje nasljedno pravo. Njega nasljeđuje brat Karlo VI., koji dolaskom na vlast nije imao muške djece te je tako bio posljednji muški potomak...
-
-
Prava djeteta u obitelji
-
Karla Kuzmanović Pod pravima djece u obitelji podrazumijevamo prava koja su neposredno vezana za obitelj kao društvenu skupinu, djetetovo prirodno okruženje i ona prava koja su vezana uz ostale članove njegove obitelji, te prirodnu interakciju djeteta s ostalim članovima obitelji. U današnje vrijeme osviješteni su brojni negativni čimbenici koji dovode do kršenja prava djeteta u obitelji. Zlostavljanje i zanemarivanje djece je problem svjetskih razmjera te tako predstavlja problem cjelokupne...
-
-
Pravednost rukovoditelja i psihološko osnaživanje zaposlenih
-
Hilda Huj Cilj ovoga rada bio je provjeriti odnos percepcije pravednosti rukovoditelja i psihološke osnaženosti zaposlenih. Preciznije, nastojalo se provjeriti faktorsku strukturu Upitnika psihološke osnaženosti i utvrditi doprinos pojedinih dimenzija (distributivne, proceduralne i interakcijske) pravednosti rukovoditelja objašnjenju psihološke osnaženosti zaposlenih. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku od 673 sudionika zaposlenih u 32 hijerarhijski strukturirane organizacije...
-
-
Pravednost u organizacijskom i akademskom kontekstu
-
Valentina Galinec Cilj je ovog rada opisati konstrukt pravednosti u organizacijskom i akademskom kontekstu. U organizacijskom se kontekstu pravednost odnosi na zaposlenikovu percepciju pravednosti u organizaciji s pripadajućim kognitivnim, emocionalnim i ponašajnim reakcijama, dok se u akademskom kontekstu ona definira kao percepcija pravednosti ishoda ili procesa koji se pojavljuju u akademskom okruženju pojedinca. Pravednost se najčešće konceptualizira kroz tri dimenzije: ishode (distributivna...
-
-
Pravo na život ili pravo na izbor?
-
Ria Tadijan Pravo na život je jedno od temeljnih ljudskih prava, tek kada se ono ostvari ostvariva su sva ostala prava. Oko pitanja vezanog za pravo na život sukobljene su dvije struje – liberalna i konzervativna. Liberalna struja je dominantna struja u 19. stoljeću te se zalaže za apsolutnu individualnu slobodu po gotovo svakom pitanju, liberali se zalažu » za izbor«. Konzervativna struja vezana je uglavnom za stajalište Katoličke crkve te se temelji na stajalištu da je čovjek mikrokozmos...
-
-
Pravopis Pere Tutavca
-
Maja Marijanović U radu se analizira Pravopis hrvatskog jezika Pere Tutavca, objavljen 1971. godine u Buenos Airesu. Pojedina pravopisna pravila, najvećim dijelom ona koja se razlikuju od pravila u suvremenoj pravopisnoj normi, uspoređuju se s pravilima u bratskome korienskom Hrvatskom pravopisu (1944.) F. Cipre i A. B. Klaića, a zatim i s pravilima u posljednjem, desetom izdanju Pravopisa hrvatskoga ili srpskoga jezika (1951.) Dragutina Boranića kao nastavku Brozove umjereno fonološke pravopisne...
-
-
Pravopisi u 20. stoljeću
-
Maja Marijanović U ovome radu govorit će se o hrvatskome jeziku u 20. stoljeću, o hrvatskim pravopisima u 20. stoljeću te o njihovoj uvjetovanosti političkim i društvenim promjenama koje su diktirale promjene pravopisa i dominantna pravopisna načela zastupljena u tim pravopisima. Pokušat će se objasniti razlika između dvaju pravopisnih načela, fonetskoga (fonološkoga) i etimološkoga (morfonološkoga), koja su u različitim razdobljima jezične povijesti i u različitim pravopisima bila različito...
Pages
