Stres se može definirati kao nespecifičan odgovor tijela na zahtjeve ili uznemirujuće događaje iz okoline, pri čemu podražaji koji se percipiraju kao prijetnja narušavaju pojedinčevu homeostazu. Povišene razine stresa česta su pojava kod srednjoškolaca, mladih adolescenata. Adolescencija predstavlja prijelaz iz dječje u odraslu dob. S obzirom da je to vrijeme velikih promjena, može biti izrazito stresan period za mlade. Postoje različiti izvori stresa kod srednjoškolaca od kojih je najčešći akademski stres. Još neki učestali stresori su i obiteljski problemi, odnosi s vršnjacima, socioekonomski status te izvanškolske aktivnosti. Na razinu stresa s kojom se srednjoškolci nose puno veći utjecaj imaju strategije suočavanja, nego sami stresori. Strategije nošenja sa stresom odnose se na načine na koje osobe pristupaju svojim problemima. U pitanju mogu biti adaptivne (npr. upravljanje vremenom, uravnotežena perspektive gledanja na životne prioritete, optimistično razmišljanje i traženje pomoći od drugih) ili manje adaptivne strategije (npr. različiti oblici distrakcija te konzumacija alkohola i droga). Stres može ostaviti razne štetne posljedice na tjelesno i mentalno zdravlje. Također, prema nekim istraživanjima stres može negativno utjecati na školski uspjeh i motivaciju. Kada je riječ o razinama stresa s kojima se učenici suočavaju te strategijama suočavanja kojima se služe, postoje brojne spolne razlike. Djevojke doživljavaju više razine stresa u odnosu na mladiće te se koriste različitijim strategijama nošenja sa stresom. Za prevenciju i pomoć učenicima s povišenim razinama stresa, predlažu se različiti programi, edukacije i konzultacije u svrhu izgradnje kompetencija i promicanja dobrobiti srednjoškolaca.