Ovaj se rad bavi analizom različitih filozofijsko-političkih ideja u filmu Fight Club (Klub boraca, 1999.), redatelja Davida Finchera. Prvo poglavlje rada naslovljeno „Buđenje svijesti i početak revolucije“ govori o tome kako moderni kapitalistički sistem otuđuje pojedinca te se, na primjeru filma, prvo rađa revolt prema trenutnom stanju stvari, a kasnije i radikalna revolucija s ciljem promjene postojeće situacije. U drugom poglavlju „Kritika konzumerizma u Fight Clubu“ problematizira se pojam želje i masovne potrošnje u modernom svijetu. Funkcionalnost robe zamjenjuje se identificiranjem pomoću robe te je ovdje ključan obrat taj „da se stvari ne žele zato što su dobre, već su dobre zato što se žele“. Treće poglavlje „Problem nadanja u Fight Clubu“ analizira pojam nade kao „tužne strasti“. Prikazana je dvostruka „narav“ nade te se spominje i nastanak slobode koji je moguć samo gubitkom svake nade. Gubitak nade, želja i materijalnih stvari predstavlja jednu od temeljnih Tylerovih ideja koje će biti spomenute u filmu. U četvrtom poglavlju naslovljenom „Strah kao pokretač volje“ sagledava se pozitivna uloga straha u filmu. Posebno se naglašava strah od smrti kao “ono” što nas osvješćuje i tjera na ozbiljnije sagledavanje života kojeg živimo. Kritizira se svakodnevno uzimanje života „zdravo za gotovo“ te se govori o tome kako strah od smrti, odnosno svijest o prolaznosti života, na pojedinca može imati terapeutski učinak. Peto poglavlje „Problem percepcije nasilja u Fight Clubu“ proučava posljedice što bi ih nasilje prikazano u filmu, moglo imati na publiku. Fight Club je film koji prikazuje što se može dogoditi kada se pojedinci počnu buniti protiv trenutne situacije, odnosno kada se krenu koristiti nasilnim metodama kako bi došli do svoga cilja. U šestom poglavlju „Egzistencijalizam u Fight Clubu“ analiziraju se, redom: problem podvojenosti unutar protagonista, osjećaj otuđenja u suvremenom svijetu i demaskulizacija. Također se govori i o pojmu Boga, odnosno o njegovu odsustvu koje kod protagonista budi inat i pobunu. U posljednjem poglavlju rada nazvanom „Filozofija Marxa i Hegela u Fight Clubu“ detaljnije se govori o osjećaju otuđenja u marksističkom smislu te se razvoj filma i protagonista prati kroz dijalektički proces, uz povlačenje parabole s Hegelovim diskursom iz Fenomenologije duha, poglavito temom „O gospodaru i robu“.