Ovaj diplomski rad istražuje u kojoj je mjeri religioznost povezana s odobravanjem antisocijalnog ponašanja te postoje li u tom smislu dobne razlike među ljudima. Polazi se od ideje da religioznost smanjuje moralnu permisivnost jer sve religije uključuju zabranu antisocijalnog ponašanja. Međutim, ovakav utjecaj možda nije isti na ljude različite dobi, odnosno možda je utjecaj moralnih normi koje prenosi religija različit u ovisnosti o generaciji i fazi životnog ciklusa. Religija, općenito kao fenomen, subjektivna je te ovisi od osobe do osobe i od generacije do generacije. Stoga su istraživačka pitanja ovoga rada uključivala utvrđivanje toga jesu li starije generacije religioznije od mlađih generacija, jesu li mlađe generacije moralno permisivnije od starijih generacija te je li utjecaj religioznosti različit u ovisnosti o dobi. Rezultati istraživanja na temelju podataka Europske studije vrednota pokazali su da religioznost ima utjecaj na odobravanje antisocijalnog ponašanja, odnosno religiozniji ispitanici (oni koji češće pohađaju religijske obrede) rjeđe odobravaju određena antisocijalna ponašanja. Također, mlađe generacije manje su sklone pohađanju religijskih obreda, a češće odobravaju istraživana antisocijalna ponašanja. Kada su u pitanju dobne razlike, utvrđeno je da utjecaj dobi postoji samo u nekim valovima i među najmlađim generacijama (do 30 godina), što ukazuje na moguću manju razliku u utjecaju religioznosti na odobravanje antisocijalnog ponašanja u ovisnosti o fazi životnog ciklusa.