Sažetak Područje današnjeg grada Donjeg Miholjca od prapovijesnog razdoblja bilježi prisutnost naselja. Grad je smješten uz rijeku Dravu, na prirodno uzvišenom terenu te je stoga to područje od prapovijesti bilo pogodno za naseljavanje. Iako su arheološka istraživanja i dalje nepotpuna, najnovija istraživanja provedena povodom gradnje južne obilaznice grada pokazala su prisutnost brojnih nalazišta iz svih razdoblja povijesti (prapovijest, antika i srednji vijek) na relativno maloj udaljenosti. U antici Donji Miholjac se spominje kao jedno od naselja na rimskoj cesti koja povezuje Ptuj (Poetovio) i Osijek (Mursa). Taj podatak bilježi Ptolomejeva karta iz 2. stoljeća, a naselje se spominje pod imenom „Mariniana“. Najstariji pismeni izvor u kojem se spominje Donji Miholjac je listina sa Sabora u Albaregiji, a Donji Miholjac se spominje u mađarskoj izvedenici imena „Szentmihaly“. Sljedeći podatak o Donjem Miholjcu datira u 13. stoljeće, kada se naselje spominje kao dio vlastelinstva Osuvak. Osuvak je danas nepostojeće naselje koje se nalazilo između Donjeg Miholjca i Svetog Đurađa. Vlasnik Osuvka, a time i Donjeg Miholjca, bila je mađarska plemićka obitelj Tétény (poznati i kao de Peker). Taj podatak pruža i uvid u ime Donjeg Miholjca (Sveti Mihael, odnosno Szentmihaly). U 14. stoljeću Donji Miholjac se spominje kao dio Križevačke županije, a do tada je bio dio Baranjske županije. U ranom novom vijeku područje Donjeg Miholjca izloženo je turskim provalama (16. stoljeće), a osmanski dizdar je crkvu iskoristio kao svoju utvrdu i napose džamiju. Ovaj rad proučava toponimiju i topografiju naselja Donji Miholjac tijekom kasnog srednjeg i ranog novog vijeka.