Sve veća količina informacija koja se u prošlosti objavljivala isključivo putem tradicionalnih tiskanih medija danas dolazi u različitim elektroničkim, audiovizualnim, multimedijalnim i sličnim oblicima. Raznolikost današnjih medija potrebno je osigurati unutar knjižničnih usluga zbog količine informacija koju oni pružaju te koje je potrebno sačuvati, pohraniti i obraditi za buduću upotrebu. Opseg cjelokupnog fonda knjižnica uz ostale čimbenike kao što su pojedine aktivnosti knjižnice te njene specifične zadaće, ovisi i o potrebama korisnika. Iz tog razloga zbirke narodnih knjižnica osim građe u već spomenutim formatima u svoje neknjižne zbirke uključuju filmske i glazbene zbirke, zbirke knjiga na CD-ima namijenjene za slijepe i slabovidne osobe, didaktičke odnosno edukativne igračke i društvene igre predodređene za psihološki i emocionalni razvoj djece te ostalu neknjižnu građu koja dolazi u različitim oblicima. Tako tema ovog završnog rada obuhvaća i predstavlja ulogu neknjižne građe u narodnim knjižnicama te njezin značaj za korisnike tih knjižnica. Cilj ovog završnog rada je opisati i prikazati različite aspekte djelovanja narodnih knjižnica koji obuhvaćaju korištenje neknjižne građe od strane korisnika. Rad opisuje i sve veću raznolikost neknjižne građe što knjižnice dovodi u hibridnu situaciju gdje se one nalaze na prijelazu između tradicionalnih knjižnica čiji fond obuhvaća primarno tiskanu građu u digitalne knjižnice čiji se fond sastoji od isključivo elektroničke građe.