Ovaj diplomski rad bavi se jezikom medija. U radu su opisane jezične pojavnosti u virtualnom jezičnom prostoru, točnije, na društvenim mrežama, pričaonicama, internetskim dnevnicima i elektroničkoj pošti. Jezik na tim platformama ovisi o nekoliko faktora. Razlikuje se ovisno o tome radi li se o privatnoj ili poslovnoj komunikaciji, ovisi i o tipu korisnika (s obzirom na zanimanje, dob i sl.) te o temama i priopćajnim situacijama. Najčešće se radi o razgovornom stilu za koji su karakteristični dijalektizmi, vulgarizmi, uporaba emotikona, raznih oblika skraćenica i sl. S druge strane, jezik novinskih članaka ne pripada razgovornom stilu pa je tako posebna pozornost u radu usmjerena na jezik novinarskog ili publicističkoga funkcionalnog stila. Važnost je toga stila u njegovim brojnim funkcijama (informativna, prosvjetiteljska, pedagoška...), a samim time ima veliki utjecaj na svoju publiku i društvo u cjelini. S obzirom na to da bi jezik u tom funkcionalnom stilu trebao težiti normi, istraživački dio odnosi se na odstupanja u tekstovima novinskih članaka od norme hrvatskoga standardnoga jezika. Istraživanje je provedeno na sedam internetskih portala: Jutarnji list, Večernji list, Dnevnik.hr, 034 portal, Slobodna Dalmacija, SiB.hr i Gloria.hr. U člancima preuzetim sa spomenutih portala pronađena su 63 primjera odstupanja od norme hrvatskoga standardnog jezika. Rad donosi pregled i objašnjenje pojedinih jezičnih pravila koja su podijeljena prema tipu norme: pravopisnoj, gramatičkoj i leksičkoj normi. Primjeri su zatim analizirani prema pravopisima, jezičnom savjetniku i gramatici hrvatskoga standardnoga jezika.