Sažetak | U ovome diplomskome radu predmetom je istraživanja svakodnevica u komediografskim tekstovima, to jest, frančezarijama nastalim u 18. stoljeću u Dubrovniku. Stoga se u uvodnome dijelu rada govori o kulturnim postignućima grada Dubrovnika tijekom navedenog stoljeća, a nakon toga se govori o pojmu svakodnevice. Prema mišljenju Fernanda Braudela svakodnevicu čine kratka zbivanja čija je pojava slabo vidljiva na prostornom i vremenskom planu (Braudel, 1992: 16). U radu se obrađuju dva aspekta svakodnevnoga života, točnije, likovi i običaji u odabranim frančezarijama. Istražuju se tipovi likova i učestalost njihova pojavljivanja, kao i običaja u odabranih trinaest preradbi Molièreovih komedija (Jarac u pameti, Don Garcija od Navarre aliti Ljubovnik sumnjiv, Nauk od mužova, Dosadni, Nauk od žena, Suproć onijem koji su zabavili ''Nauk od žena'', Ženidba usilovana, Gospodarica od Elide, Tarto, Džono aliti Gos, Ljubav liječnik, Mizantrop, Liječnik i za nevolju). Istraživanje tipova likova oslanja se na tipologiju likova Silvane Ereiz koja broji četrnaest tipova (starac, mladić, rezoner, djevojka, žena, sluga, sluškinja, lihvar, liječnik, kandžilijer, meštar, Bosanac, Vlah, Kotoranin). Iščitavanjem tekstova i pronalaženjem citata iz djela izdvojene su situacije kojima se potkrepljuje egzistentnost navedenih tipova u određenim komedijama. Europska svakidašnjost obilježena je mnogim običajima te su stoga u radu istraženi i određeni običaji (poklade, svadba, miraz, kazalište, gozba). Na kraju kako bi se potvrdila sličnost stanovnika grada Dubrovnika s likovima iz frančezarija, govori se i o načinu na koji su prerađivači oblikovali likove u dubrovačkim adaptacijama Molièreovih komedija te se donose zaključne spoznaje provedenoga usmjerenoga čitanja i istraživanja likova i običaja u navedenim komedijama. |