Pandemija COVID-19, koja je započela 2020. godine, najveća je društvena i zdravstvena kriza u novijoj povijesti. Veliki doprinos kontroli novonastale situacije pruža znanstvena zajednica koja ulaže napore kako bi došla do novih spoznaja o liječenju bolesti, ublažavanju nuspojava i pružanju preventivnih mjera kao što je izolacija, a sve s ciljem smanjenja stope zaraze. Mnogi istraživači ustanovili su učinke pandemije na mentalno zdravlje, stoga je proučavanje brojnih istraživačkih radova usmjereno na prikupljanje podataka o čimbenicima koji su utvrđeni u podlozi individualnih razlika u svrhu boljeg razumijevanja percepcije, doživljavanja i suočavanja ljudi s COVID-19 pandemijom. Cilj ovog rada je sistematizirati rezultate raznih istraživanja postavljene problematike te pružiti pregled čimbenika koji se odražavaju na individualne razlike u ponašanju i postupanju ljudi tijekom COVID-19 pandemije. Također, radom se želi utvrditi koji su se čimbenici pokazali značajno vezani za individualne razlike ljudi u percepciji, doživljavanju i suočavanju s COVID-19 pandemijom. Brojna istraživanja na uzorcima različite dobi, spola i kulturalne pripadnosti pokazala su da individualne razlike mogu biti u funkciji varijabli kao što su dob i spol. Također, važni čimbenici vezani su uz izražene crte ličnosti te osobne procjene dobrobiti, kvalitete životom i zadovoljstva životom. Važnima su se pokazale i pojedine snage karaktera kao i kognitivne osobine poput samokontrole, potrebe za spoznajom i stav prema riziku. Dobiveni rezultati važni su za područje kliničke i zdravstvene psihologije jer pružaju informacije o varijablama o kojima stručnjaci moraju voditi računa prilikom tretmana klijenata koji su razvili psihičke poteškoće zbog COVID-19 pandemije.