Stres je negativna afektivna reakcija pojedinca, a javlja se kada osoba procijeni situaciju kao prijeteću za nju. Kao takav stres predstavlja temeljni dio svakodnevnog života ljudi. Adolelcencija je “prijelazno razdoblje između djetinjstva i odrasle dobi”, a zbog brojnih promjena koje se događaju tijekom tog razdoblja adolescenti su izloženi povećanim razinama stresa. Gledano s neurološkog stajališta postoji nekoliko nepravilnosti kojima se može objasniti pojava stresa kod adolescenata (HPA os). Zbog pojačane socijalizacije u razdoblju adolescencije izdvajaju se stresori vezani za obitelj, školu, vršnjake i romantične partnere. Suočavanje sa stresom odnosi se na prilagodbu osobe na stresnu situaciju u vidu usmjeravanja na emocije, problem ili pak na izbjegavanje. Djevojke i mladići koriste različite strategije za suočavanje sa stresom te se s porastom dobi adekvatnije suočavaju sa stresom. Osobine ličnosti utječu na sklonost i reakciju osobe na stres. Neurotičniji adolescenti skloniji su doživljavanju viših razina stresa. Za osobinu otvorenosti postoji nedovoljno istraživanja o njenom odnosu sa stresom stoga su potrebna dodatna istraživanja. Djevojke doživljavaju više razine stresa, reaktivnije su, te doživljavaju više psihosomatskih poteškoća naspram mladića. Postoje kratkoročne i dugoročne posljedice u slučaju stresa, a njihovo trajanje nije određeno samo na razdoblje adolescencije. Stoga je potrebno razviti pravilan način suočavanja kako ne bi došlo do trajnih posljedica poput narušenog zdravlja i normalnog funkcioniranja.