Teorije zavjera često se pojavljuju u stanjima neizvjesnosti nakon društveno značajnih događaja te su povezane sa konspirativnim stilom razmišljanja. Jedan od društveno značajnih događaja je svakako i COVID-19 pandemija, uzrokovana SARS-CoV-2 virusom, koja se pojavila iznenada ostavljajući za sobom brojne negativne zdravstvene i ekonomske posljedice. Odmah na početku pandemije na društvenim mrežama su se velikom brzinom širile dezinformacije i teorije zavjera. U ovom radu opisani su prediktori vjerovanja u teorije zavjera za vrijeme COVID-19 pandemije, a to su: informacije s društvenih mreža, socio-demografski čimbenici (razina obrazovanja, politička uvjerenja, religioznost, dob i spol), mračna trijada (makijavelizam, narcizam i psihopatija), skepticizam, depresija, percepcija rizika, anksioznost, bijes, paranoja, psihološki motivi (epistemički, egzistencijalni i socijalni), međuljudsko povjerenje i osjetljivost na percepciju prijetnje. Također, opisani su i načini borbe protiv vjerovanja u teorije zavjera te u kojoj mjeri teoretičari zavjera brinu o dobrobiti drugih ljudi naspram osobne dobrobiti. Vjerovanja u teorije zavjera u vezi pandemije prouzročila su nepridržavanje vladinih mjera (npr. socijalno distanciranje, nošenje maske, dezinfekcija ruku) te odbojnost prema cijepljenju koje je ključno za suzbijanje virusa. Stoga, ovaj rad može koristiti u borbi s COVID-19 pandemijom te u razumijevanju što sve pridonosi vjerovanju u teorije zavjera