Poremećaji u prehrani podrazumijevaju trajne smetnje u jedenju i procesima povezanima s jedenjem koje uzrokuju negativne posljedice na tjelesno i psihičko zdravlje osobe. Najzastupljeniji poremećaji u prehrani u adolescenciji su anoreksija nervoza, koju obilježavaju namjerni gubitak tjelesne težine i negativna samopercepcija te bulimija nervoza, koja se odnosi na konzumaciju hrane visokokalorične vrijednosti te njezino namjerno povraćanje zbog straha od povećanja tjelesne težine. Isto tako, tijekom adolescencije može se javiti i poremećaj s prejedanjem, kojeg karakterizira konzumacija veće količine hrane od uobičajenog koja se odvija u nekoliko epizoda. Na razvoj poremećaja u prehrani utječu predisponirajući, precipitirajući i podržavajući čimbenici. Predisponirajući čimbenici podrazumijevaju biološke, psihološke, obiteljske i sociokulturalne faktore kao što su naslijeđe, perfekcionizam, negativna emocionalnost, negativno obiteljsko okruženje te negativan utjecaj medija i vršnjaka. Precipitirajući čimbenici odnose se na održavanje dijete, depresiju, poremećaje raspoloženja i nepovoljne životne događaje, dok podržavajući čimbenici obuhvaćaju određene posljedice takvog ponašanja, koje osoba želi ostvariti, poput snižene tjelesne težine. Od poremećaja u prehrani u adolescenciji češće pate djevojke, što se objašnjava zastupljenošću karakterističnog načina suočavanja s problemima kod ove populacije, koji podrazumijeva sklonost impulzivnom ponašanju, ruminaciji, tjeskobi i nesigurnosti. Isto tako, iako se u prošlosti smatralo da se poremećaji u prehrani javljaju samo u određenim kulturama, istraživanja pokazuju da postaju sve prisutniji u različitim dijelovima svijeta. Liječenje poremećaja u prehrani, koje se najčešće pruža u specijaliziranim klinikama, podrazumijeva pružanje medicinske i psihološke pomoći te nutricionističkog savjetovanja.