Cilj je ovog rada prikazati općine Virovitica, Podravska Slatina i Orahovica u Domovinskom ratu. To je područje kroz povijest imalo raznoliku etničku pripadnost te su se u njoj najviše isticale hrvatska i srpska narodnost. Iako je većinski dio pravoslavnih Vlaha, pod pritiskom Srpske pravoslavne crkve ušao u srpski etnički korpus, a sami Srbi bili su naseljavani u nekoliko navrata, njihov broj nikada nije bio dominantan. Štoviše, popisom stanovništva iz 1991. godine u Virovitičko-podravskoj županiji broj srpskog stanovništva nije prelazio 21 % ukupnog stanovništva županije. Ipak, to nije spriječilo velikosrpske ideologe da područja ovih triju općina počnu smatrati srpskom zemljom i time ih svrstaju u granice Velike Srbije. Demokratske promjene u Hrvatskoj neće odgovarati većini Srba u Hrvatskoj pa će doći do ustanka protiv hrvatskih vlasti, a drugačije nije bilo ni u ovom djelu Republike Hrvatske. Tako će pobunjeni Srbi okupirati brdske dijelove ovih bivših općina. Zbog Podravske magistrale – jedine cestovne i željezničke poveznice istočne i središnje Hrvatske, ovo će područje odigrati vrlo važnu ulogu u početnim stadijima Domovinskog rata. Pobunjeni će Srbi počiniti neke od prvih i najvećih zločina u Domovinskom ratu – masakr u Balincima, Četekovcu i Čojlugu te masakr u Voćinu. Hrvatska vojska i Policija će operacijama Otkos-10 i Papuk-91 osloboditi okupirana područja svojih općina i pod kontrolu staviti više od 1500 km^2.