Zatvorska se populacija povećala za 24% u zadnjih 20 godina te se sada više od 11 milijuna ljudi nalazi u kaznenim institucijama diljem svijeta. Zatvorenici često dolaze u zatvor s brojnim psihijatrijskim poremećajima, od kojih mnogi prolaze neidentificirano zbog nedostatka osoblja i resursa za njihovu provjeru. Prevalencija problema mentalnog zdravlja mnogo je veća među zatvorenicima nego u općoj populaciji, a mnogi od njih pate od dvaju ili više mentalnih poremećaja. Depresija, tjeskoba, PTSP, razni poremećaji ličnosti, zlouporaba alkohola i droga, samo su neki od problema s kojima se susreću. Karakteristike zatvorskog okruženja, poput lišavanja slobode, nedostatka autonomije, prenapučenosti i manjka smislenih aktivnosti, mogu dovesti do pogoršanja mentalnog zdravlja. Uz to, visoka je stopa samoozljeđivanja i samoubojstava, koji čine polovinu svih smrtnih slučajeva u zatvoru. U velikom riziku od razvoja mentalnih bolesti i samoubojstava nalaze se mladi prijestupnici, a više pažnje potrebno je posvetiti i starijima. Iako su štetni učinci zatvora na mentalno zdravlje mnogobrojni, u radu su predstavljeni i razni čimbenici koji dovode do poboljšanja mentalnog zdravlja te do psihološke dobrobiti. Raspravlja se o utjecaju percipirane pravde postupanja sa zatvorenicima na njihovo buduće ponašanje, o prirodi odnosa sa zatvorskim osobljem i drugim zatvorenicima te o utjecaju tih odnosa na prilagodbu na zatvor.