Depresija se definira kao poremećaj raspoloženja koji najčešće uključuje ustrajno tužno raspoloženje, gubitak interesa i uživanja te smanjenje energije. Adolescencija jest razdoblje u kojem dolazi do povećanja prevalencije depresije, a mogući razlozi povećanja su brojne biološke (primjerice razvoj mozga i promjena razine hormona), kognitivne (primjerice apstraktno mišljenje) i socijalne (primjerice prvi romantični odnosi) promjene koje se događaju u adolescenciji. Otprilike svaki peti adolescent će razviti depresivne simptome do svoje 18. godine. Uzroci depresije su vrlo kompleksni, no istraživanja su pokazala da razvoj određenih dijelova mozga (primjerice prefrontalnog korteksa) najbolje objašnjava pojavu depresije u adolescencije. Veća stopa depresije prisutna je kod djevojaka. Rizični faktori za razvoj depresije u adolescenciji su mnogobrojni, primjerice, konzumiranje alkohola ili prekomjerna tjelesna težina. Zaštitni faktori slabije su istraženi, no neki od njih su zdrava prehrana i tjelesna aktivnost. Posljednjih godina veliki broj adolescenata koristi društvene mreže za koje se smatra da utječu na povećanje razine depresije kod adolescenata. Depresija je također povezana sa suicidalnošću u adolescenciji. Razvijene su uspješne preventivne metode za prevenciju depresivne simptomatologije kod adolescenata. Dosadašnji rezultati pokazuju da su kognitivno-bihevioralna terapija i interpersonalna psihoterapija najuspješnije vrste psihoterapije dok su selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina najbolji izbor farmakoterapije za uspješno liječenje depresije kod adolescenata.