Uzimajući u obzir turbulentna zbivanja krajem srednjeg i u ranom novom vijeku, popraćena razaranjima, raseljavanjima, nestajanjem naselja ili njihovim premještajem, istraživanja na polju srednjovjekovne povijesne topografije važna su za razumijevanje srednjovjekovne povijesti donjega međurječja, napose povijesti naselja na nekom području, poput županija, posjeda ili na prostoru neke prirodne geografske cjeline. Jedan od takvih posjeda jest mikolski i borovski posjed, koji je postojao na području Vukovske županije od otprilike polovice 13. stoljeća sve do kraja 15. stoljeća, odnosno dolaska Osmanlija. U radu je prikazan geografski razmještaj naselja na mikolskom i borovskom posjedu. Zatim, donesen je pregled dinamike vlasničkih odnosa i stjecanja, odnosno gubljenja, pojedinih naselja, koja su u izvorima u određenom trenutku zabilježena kao dio posjeda. Prikazom strukture naselja na posjedu donesen je pregled izvora koji sadrže popise naselja od 1337. do 1491. godine, pri čemu su iznesena različita imena ili inačice imena za određeno mjesto. Rad donosi pregled centralnih mjesta s urbanim karakteristikama, koja su se nalazila na posjedima, a ujedno je to povezano i s prometnom povezanošću unutar posjeda i s drugim posjedima Vukovske županije, odnosno donjeg međurječja. Uvidom u izvore utvrđena su i naselja u kojima su se održavali sajmovi. Oslanjajući se na crkvene izvore i izvore o pojedinim naseljima u kojima su postojale crkvene ustanove, utvrđen je broj župa i samostana koji su djelovali na području posjeda u pojedinom trenutku, što je povezano i s izvorima koji sadrže spomenute popise naselja. Prikazom osmanskih izvora, donesen je pregled onoga što se dogodilo s pojedinim naseljima na posjedu nakon ukinuća borovskog posjeda, odnosno Vukovske županije.