Modernizacija društva i sve veća implementacija informacijskih tehnologija dovela je do postavljanja novih zahtjeva pred hrvatske baštinske ustanove. Pristup informacijama bilo kada i bilo gdje u modernom je svijetu neophodan. Razne institucije prihvaćaju korištenje računalne tehnologije, a među njima su i arhivi. Arhivi su javne ustanove koje prikupljaju, pohranjuju i čuvaju gradivo, odnosno zapise koji pružaju informacije iz mnogih društvenih područja. S obzirom da arhivi obrađuju informacije, trebali bi pratiti nove trendove i napredak informacijske i komunikacijske tehnologije, ali i biti u službi naroda te se razvijati uz njega i njegove potrebe. Digitalizacija gradiva predstavlja jednu od značajnijih aktivnosti za građane kao potencijalne korisnike arhiva. Ona omogućava široj javnosti dostupnost arhivskih digitalnih zapisa s bilo kojeg mjesta i s raznih uređaja u bilo koje vrijeme. Cilj rada je prikazati društvenu ulogu arhiva u odnosu na njihovu digitalnu djelatnost. Uz digitalne projekte koji se provode u hrvatskim arhivima opisuju se i neki strani primjeri kao što su: projekt co:op i projekt „Digitalizacija ideja“, a koji su nastali kao rezultat suradnje nekoliko europskih država.