Adolescencija je prijelazno razdoblje, dugačko desetak godina, u kojemu se mlada osoba više ne smatra djetetom, ali ni potpuno odraslom osobom. Za adolescente je to stresno i burno emocionalno razdoblje jer se pred njih stavljaju velika očekivanja i suočavaju se s mnogobrojnim izazovima. Iako brzo dosegnu tjelesnu i spolnu zrelost, adolescenti puno duže stvaraju kognitivnu i emocionalnu zrelost. U svim tim procesima, adolescenti se ponekad izgube, povlače u sebe, osjećaju se nekompetentnima i razviju depresivne poremećaje koji u posljednje vrijeme zaokupljaju sve veću pozornost stručnjaka. Cilj ovog rada je ispitivanje pojavnosti depresivnih poremećaja s obzirom na sociodemografska obilježja, kao i na moguću povezanost s odnosima unutar obitelji, s vršnjacima te odnosom prema školi. Istraživanje je provedeno na uzorku od 201 učenika šestih, sedmih i osmih razreda osnovne škole. Istraživanje je provedeno u dvije osnovne škole u Virovitici. Ispitivanje je provedeno u drugom polugodištu školske godine 2019./2020. Podaci su prikupljeni prilagođenim anketnim upitnikom preko alata Google Docs. Istraživanje je utvrdilo statistički značajne razlike u depresivnosti s obzirom na sociodemografska obilježja ispitanika Utvrđene su statistički značajne razlike s obzirom na spol (p<0,05), radni status roditelja (p<0,01), razred (p<0,001) i školski uspjeh (p<0,05). Korelacijskom analizom utvrđena je umjerena negativna značajna povezanost između depresivnosti i broja bliskih prijatelja (p<0,01). Rezultati ovog istraživanja pokazuju kako na pojavu depresivnosti u ranoj adolescenciji utječe niz međusobno isprepletenih faktora, što upućuje na nužnost informiranja stručnog kadra u školi kako preventivno djelovati i reagirati već na rane simptome depresije kod adolescenata.