U radu je na temelju provedenog terenskog istraživanja u Petlovcu opisano koliko se u govoru toga baranjskog mjesta čuvaju fonološke, morfološke, sintaktičke i leksičke osobine kajkavskog narječja. Petlovac je mjesto koje broji sedamstotinjak stanovnika, a smješteno je u Baranji, u blizini grada Belog Manastira i granice s Mađarskom. Ukupno se 70% stanovnika izjašnjava kao kajkavci, iako većina njih kajkavski govori isključivo u vlastitom domu, s najbližom rodbinom (također kajkavcima) ili s najbližim prijateljima. Kajkavski govor u Petlovac dolazi četrdesetih i pedesetih godina 19. st. kada ga naseljavaju Međimurci i manjim dijelom Zagorci. Zbog velikog utjecaja okolnih štokavskih sela, ali i hrvatskog standardnog jezika, bitno je istražiti obilježja kajkavskog govora u Baranji, pa tako i u samom Petlovcu jer kajkavskom govoru prijeti nestanak s navedenog područja. Cilj je rada prikazati kajkavske značajke u govoru mjesta i utvrditi koliko je kajkavski govor očuvan u tom mjetu. U radu se govori o tome u kojoj mjeri govornici Petlovca čuvaju karakteristike kajkavskog govora iako su okruženi štokavskim govornicima. Polazište su za analizu zapisi s terena iz travnja 2017.