U analizi modela koji objašnjavaju širenje informacija i podložnost osobnih ukusa promjeni, istaknute su najvažnije značajke svakoga modela, kako on djeluje u praksi, gdje se može uočiti te na koji način se individualno ponašanje pretvori u ponašanje kolektiva. Istraživačima je najveći problem bilo to što širenje trendova/mode ne slijedi nikakav uzorak, odnosno, ono nije predvidljivo, stoga su se profilirali modeli koji danas najpouzdanije i najbliže objašnjavaju pretvorbu individualnog ponašanja u kolektivno ponašanje, a to su modeli kaskada, model praga, model difuzije i model inovacija. Analiza tih modela pokazala je da svaki od tih modela ima svoje nedostatke i prednosti koje treba uzeti u obzir prilikom objašnjavanja nastajanja trendova/mode te kako se ti trendovi/moda gase. Kontekst u kojem su modeli analizirani su društvene mreže koje obuhvaćaju sve segmente populacije (mlade, stare, različitih rasa, kultura, nacionalnosti, osobnih ukusa itd.) što je pokazalo kako su trendovi/moda i njihovo širenje pristuni u svim kulturama i nacijama i da je to vrlo jak mehanizam koji se događa u društvenoj sferi. Kada se uzme u obzir aktualnost teme nametanja trendova/mode koji danas uzimaju sve više maha u pozivitnom i negativnom smjeru, analizirani modeli se mogu koristiti u praksi kao alat za razumjevanje, pokretanje ili prekidanje trendova/mode u kontekstu društvenih mreža, a koji su najefikasniji među mlađom populacijom.