Kraj 20. i početak 21. stoljeća obilježio je razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologija. U skladu s time, internet je postajao sve popularniji te broj korisnika i dalje raste. Sve je češće i nasilje putem modernih oblika komunikacije. Nasilje na internetu podrazumijeva svaku komunikacijsku aktivnost cyber-tehnologijom koja se može smatrati štetnom za pojedinca, ali i za opće dobro. Ono može uključivati bilo kakav oblik višestruko slanih poruka internetom ili mobitelom čiji je cilj povrijediti, uznemiriti ili na bilo koji drugi način oštetiti drugu osobu koja nije u stanju zaštiti se od takvih postupaka. Može se odnositi na tekstualne ili video poruke, fotografije ili pozive, a provodi se različitim elektroničkim medijima: e-poštom, SMS-om, različitim internetskim stranicama uključujući društvene mreže, forume, blogove, chat sobe i sl. Moguće je razlikovati osam vrsta nasilja na internetu: vrijeđanje, uznemiravanje, ogovaranje i klevetanje, lažno predstavljanje, nedozvoljeno priopćavanje, obmanjivanje, isključivanje i uhođenje. Pojedini autori, kao poseban oblik nasilja na internetu, izdvajaju i ''veselo'' šamaranje. Nasilnici na internetu pokazuju manje empatije, manje samokontrole te više antisocijalnog ponašanja. Može ih se klasificirati s obzirom na motive nasilnog ponašanja: osvetoljubivi anđeo, nasilnik gladan moći, štreber osvetnik, zlobne djevojčice i nepažljivi. Nasilje putem interneta može uzrokovati značajne emocionalne i psihosocijalne štete (depresija, anksioznost, nisko samopoštovanje, slabiji akademski uspjeh…). Za prevenciju ovog oblika nasilja bitno je uključiti sve ljude iz okoline, kako obitelj i prijatelje, tako i učitelje i učenike u školama. Nasilje na internetu je kažnjivo zakonom, bilo da je riječ o uvredi, kleveti, prijetnji, iznošenju osobnih ili obiteljskih prilika. Zakonom je kažnjiva i svaka vrsta seksualnog uznemiravanja preko interneta.