Cilj ovoga rada bio je istražiti ulogu pozitivnih kognitivnih pristranosti prilikom procjene subjektivne kvalitete života na populaciji odraslih osoba. Istraživanje je provedeno na 360 sudionika u dobi od 18 do 64 godine sa područja Republike Hrvatske. Za ispitivanje subjektivne kvalitete života korišten je Indeks osobne kvalitete života (The International Wellbeing Group, 2006), pozitivno viđenje sebe mjereno je je Upitnikom „Kako vidim sebe“ (How I See Myself, Taylor i Gollwitzer, 1995), nerealistična kontrola mjerena je Skalom uvjerenja o kontroli (Control Beliefs Scale, Zuckerman i sur., 2004), dok je nerealistični optimizam ispitan pomoću Skale nerealističnog optimizma (Illusory Optimism Scale, Weinstein, 1980). Istraživanje je provedeno online i metodom papir-olovka. Prikazana je deskriptivna statistika te je provedena jednostavna analiza varijance, korelacijska analiza te hijerarhijska regresijska analiza. Rezultati pokazuju kako postoji značajna razlika između kategorija kvalitete života u pozitivnom viđenju sebe i nerealističnom optimizmu, ali ne i nerealističnoj kontroli. Pronađene su značajne korelacije između dobi, ekonomskog statusa, pozitivnog viđenja sebe, nerealistične kontrole i nerealističnog optimizma i kvalitete života. Zatim, regresijskom analizom utvrđeno je kako dob, ekonomski status, pozitivno viđenje sebe i nerealistični optimizam značajno predviđaju kvalitetu života. Konačno, u radu se raspravlja o mogućim objašnjenjima dobivenih rezultata.