prikaz prve stranice dokumenta Glagoljica danas
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Glagoljica danas
2010. urn:nbn:hr:142:000357
Cvitković, Marija Magdalena
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Filozofski fakultet
Odsjek za hrvatski jezik i književnost

Citirajte ovaj rad

Cvitković, M. M. (2010). Glagoljica danas (Završni rad). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:000357

Cvitković, Marija Magdalena. "Glagoljica danas." Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, 2010. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:000357

Cvitković, Marija Magdalena. "Glagoljica danas." Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, 2010. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:000357

Cvitković, M. M. (2010). 'Glagoljica danas', Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, citirano: 14.04.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:000357

Cvitković MM. Glagoljica danas [Završni rad]. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet; 2010 [pristupljeno 14.04.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:000357

M. M. Cvitković, "Glagoljica danas", Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Osijek, 2010. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:000357

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:000357
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovGlagoljica danas
AutorMarija Magdalena Cvitković
MentorIvan Jurčević (mentor)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Filozofski fakultet
(Odsjek za hrvatski jezik i književnost)
Osijek
Datum i država obrane2010-09-28, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		HUMANISTIČKE ZNANOSTI
Filologija
Kroatistika
Sažetak
Glagoljica kao najstarije hrvatsko pismo uvelike je utjecala na stvaranje hrvatskog jezičnog identiteta, naročito ako se uzme u obzir da je glagoljaška kultura odolijevala svim pokušajima Rimske crkvene vlasti da se preuzme latinski jezik i latinsko pismo. Kao pismo, nastala je u ranom srednjovjekovlju, a ovaj će rad pokazati i procese koji su se događali oko njenog nastanka, posebice proces kristijanizacije Hrvata zbog kojeg je Konstantin Ćiril, po Božjem nadahnuću, osmislio glagoljicu. Posebnu zahvalnost što danas postoje, kako rukom pisane tako i tiskane, glagoljske knjige, treba iskazati popovima glagoljašima i voditeljima najpoznatijih glagoljskih tiskara, Šimunu Kožičiću Benji i Blažu Baromiću. Bez tih bi spomenika današnja priča o glagoljici bila nepotpuna i upitna. Glagoljskih spomenika ima lijep broj, koji se danas, osim u hrvatskim kulturnim ustanovama, mogu pronaći i u nekim od najeminentnijih svjetskih knjižnica i muzeja.
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:142:000357
Studijski programNaziv: Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni)
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) hrvatskog jezika i književnosti (univ. bacc. philol. croat.)
Studijski programNaziv: Filozofija (dvopredmetni)
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučililišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) filozofije (univ. bacc. phil.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2018-06-05 17:49:04