Tema rada je Hrvatsko iseljeništvo u Sjedinjenim Američkim Državama s posebnim aspektom na istaknute osobe, ljude koji su dali veliki doprinos svojim radom matičnoj zemlji kao i svjetskoj kulturi i znanosti. O iseljeništvu je u našoj zemlji i u inozemstvu već prilično mnogo napisano. U tim napisima često ima zbrke u iznošenju pojedinih podataka, pa se njihova točnost ponekad osporava. Osnivanjem dokumentacijskog centra u Zavodu za migracije i narodnosti u Zagrebu, stvorena je mogućnost da se iznesu u javnost podaci koji su nema sumnje, dosada najtočniji jer su prikupljeni iz službenih statistika koje su u prošlosti vodili različiti uredi i vlasti. Kao i statistički podaci, ovdje su izneseni uzroci iseljavanja Hrvata, od prvih dodira do skupnih doseljenja, zemlje i gradovi u Sjedinjenim Američkim Državama u koje su naši iseljenici najviše dolazili i zbog kojih razloga, popis društava koja se naknadno osnivanju, organizacija crkve, tisak Hrvata (najistaknutije glasilo Zajedničar), te naravno kako su Hrvati organizirani danas, a posebno mjesto ima Hrvatska bratska zajednica, kao najveća organizacija. Na kraju treba spomenuti da su Hrvati često doživljavajući iseljenost kao privremeno stanje, snažno povezani s domovinom. Te veze su osobito intenzivne u kriznim i ratnim vremenima kada hrvatska dijaspora pruža snažnu moralnu, političku i materijalnu pomoć ''starom kraju''. Osobne veze imaju različite oblike i intenzitet. ''Privremeni iseljenik'' često je dugo sudjelovao u životu napuštenog domaćinstva putem slanja novca, posjećivao Hrvatsku ili se definitivno vraćao. Zbog toga su američko – hrvatski dodiri kroz povijest imali obostrane učinke: Hrvati su svojim radom i genijem doprinosili duhovnom i materijalnom razvoju Amerike, a Amerika je preko njihovog novca i iskustva (prenošenog pisma, posjetima ili putem povratnika) također snažno utjecala na cjelokupan hrvatski život.