Sažetak | Grčka religija nema jedan jedinstveni izvor, već je satkana od istočnomediteranskih, predgrčkih i indoeuropskih sastojaka. Grčka religija koju mi poznajemo tvorba je kulturne epohe prije Homera. Obilježavaju je politeizam i antropomorfizam. Bogoslužje se uglavnom sastojalo od molitvi i prinošenja žrtava. Heziod opisuje rođenje bogova. U početku je postojao Kaos, tada je nastala Geja, koja si je napravila muža Urana. Oni su imali djecu Titane, a najmlađi od njih, Kron, svrgnuo je oca. Krona je svrgnuo njegov sin Zeus. Povela se borba između Titana i mladih bogova. Mladi bogovi, koji su se naselili na planinu Olimp, su pobijedili. Tamo su se sastajali na gozbama gdje su se posluživali ambrozija i nektar. Bilo ih je dvanaest: Zeus, vrhovni bog i vladar svijeta, Hera, božica braka i Zeusova supruga, Posejdon, bog mora, Demetra, božica plodnosti, Apolon, bog sunca i ljepote, Artemida, božica lova, Afrodita, božica ljepote i ljubavi, Hermes, glasnik bogova i zaštitnik putova, Atena, božica mudrosti, rata i zanatstva, Ares, bog rata, Hefest, bog vatre i kovača, te Hestija, božica srca i vatre. Hestiju je zamijenio Dioniz, bog vina. Grci su izgradili brojna svetišta svojim božanstvima. Najpoznatija su bila ona gdje su se održavale i igre: Olimpijske, Pitijske, Istmijske i Nemejske. Valja spomenuti i svetišta u Dodoni, Eleuzini, Brauronu, Heraion te svetište na Delosu. Diljem Grčke održavale su se razne svetkovine, a najupamćenije su ostale one iz Atene. |