| Sažetak | Cilj je rada prikazati načine izgradnje simboličkog kapitala nakladnika, s posebnim naglaskom na korištenje društvenih mreža. U uvodnom se dijelu ukratko predstavlja povijest nakladništva, a samo istraživanje je provedeno na uzorku od petnaest hrvatskih nakladnika – Alfa, Algoritam, Disput, Egmont, Fraktura, Mozaik knjiga, Naklada Ljevak, Planetopija, Profil, Šareni dućan, Školska knjiga, V.B.Z., Verbum, Znanje, Matica hrvatska. Istraživanje je uključivalo analizu društvenih mreža nakladnika (Facebook, Blog, Twitter, Instagram, Google + - ukoliko ih nakladnici imaju), s ciljem da se dobije uvid u posljednjih godinu dana vođenja društvenih mreža, u objave i komunikaciju s korisnicima te da se utvrde načini na koje pojedina nakladnička kuća zadržava sadašnje te privlači buduće korisnike. Ubrzano širenje društvenih mreža u sve većoj mjeri utječe na brendiranje nakladnika, odnosno na stvaranje njegova simboličkog kapitala. Simbolički kapital označava ugled koji nakladnik posjeduje, a koji nije utemeljen isključivo na njegovoj financijskoj snazi. Temeljni je doprinos rada pokušaj da se razumije način na koji hrvatski nakladnici stvaraju simbolički kapital koristeći pritom društvene mreže, procjena važnosti simboličkog kapitala, te naposljetku uvid u radnje koje poduzimaju da bi taj kapital nastavio rasti. |
