Osim brojnih gospodarskih, društvenih, ekoloških i političkih promjena koje sa sobom dovodi globalizacija, njen utjecaj osjeti se i u zajednici. Naime, ljudi gube osjećaj pripadnosti zajednici, što sa sobom vuče brojne negativne posljedice, između ostaloga na zdravlje i dobrobit ljudi. Kao vrijedan resurs i moguće rješenje tog problema prepoznat je društveni kapital – višedimenzionalan konstrukt u čijem su središtu socijalne mreže, povezanost, uzajamnost i povjerenje među ljudima i prema zajednici. Međutim, osim što postoji suglasnost oko korisnosti društvenog kapitala i njegovom velikom potencijalu da poboljša život zajednice u brojnim aspektima, jednako tako prate ga i brojni problemi koji se tiču operacionalizacije i nepostojanja konsenzusa oko njegove definicije, pa tako ni mjerenja.Cilj ovoga rada je sistematizirati dosadašnje znanje o društvenom kapitalu; što on točno označava, a što ne, kako ga se sve definira, koje su podvrste društvenog kapitala i koja je njegova praktična vrijednost, kao i problemi koji prate taj konstrukt. U središnjem dijelu razmatra se povezanost društvenog kapitala s dva važna konstrukta, pokazatelja boljitka zajednice – kvalitetom života i mentalnim zdravljem. Ovaj rad pruža pregled dosadašnjih i novijih istraživanja koja prikazuju odnos tih konstrukata. Iako je nedvojbeno da taj odnos postoji i da društveni kapital ima veliku ulogu u zajednici, rezultati istraživanja su i dalje nekonzistentni. Međutim, polako se uviđa kako bi se tom problemu trebalo pristupiti u budućnosti te ovaj pregled može pomoći u boljem upoznavanju istoga.