Teorijski se dio ovog diplomskog rada bavi definiranjem marketinga, promocije i promocijskih aktivnosti u nakladništvu i njihovom podjelom na primarne (ekonomska propaganda, publicitet, odnosi s javnošću, unaprjeđivanje prodaje i osobna prodaja) i sekundarne (usluge potrošačima, ambalaža, dizajn i propaganda «od usta do usta») promocijske aktivnosti. Budući da promocija, zbog sve veće tržišne konkurencije, a time i sve veće potrebe za posebnim isticanjem vlastitih proizvoda u masi sličnih, sve više dobiva na važnosti, zaključeno je kako bi se, shodno tomu, trebalo provesti istraživanje o primjeni promocijskih aktivnosti u nakladništvu. Istraživački dio ovoga rada donosi prikaz rezultata toga istraživanja čiji je cilj bio utvrditi koliko hrvatske nakladničke kuće primjenjuju određene promocijske aktivnosti – primarne i sekundarne. Upravo se nespremnost većeg dijela nakladnika na suradnju može navesti kao najveći problem ovoga istraživanja. U analizi su korištene metode deskriptivne statistike uz pomoć programskog paketa SPSS. Na osnovi rezultata analize zaključeno je kako se marketingom u ispitanim nakladničkim kućama bave uglavnom žene i to s VSS i srednje dobi. Također, većina analiziranih nakladničkih kuća nema poseban marketinški odjel, a marketinške poslove u prosjeku, u većini nakladničkih kuća obavlja 1 ili 2 – 5 osoba. Kada je u pitanju primjena primarnih i sekundarnih promocijskih aktivnosti, zaključeno je kako anketirane nakladničke kuće, u većoj ili manjoj mjeri, koriste većinu tih aktivnosti, a zaključeno je i kako gotovo svi promatrani nakladnici izdvajaju posebna novčana sredstva za promocijske aktivnosti.