Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos različitih modela dobrobiti i mentalnog zdravlja kod studenata te ispitati ulogu stresa i psiholoških potreba (autonomije, kompetentnosti i povezanosti) u tom odnosu. Istraživanje je provedeno na uzorku od 341 studenta. Hedonizam i eudaimonija ispitani su Skalom hedonističkih i eudaimonijskih motiva vezanih uz aktivnosti (Huta i Ryan, 2010), mentalno zdravlje kao i njegove komponente, odnosno pozitivno i negativno mentalno zdravlje ispitani su Inventarom mentalnog zdravlja (Veit i Ware, 1983), percepcija stresa ispitana je Ljestvicom percipiranog stresa (Cohen, Kamarck i Mermelstein, 1983), a psihološke potrebe ispitane su Skalom osnovnih psiholoških potreba (Ryan i Deci, 2000). Rezultati hijerarhijske regresijske analize ukazali su na izravan doprinos hedonizma, ali i eudaimonije mentalnom zdravlju studenata s tim da veći izravan doprinos globalnoj mjeri mentalnog zdravlja te pozitivnom i negativnom mentalnom zdravlju ima hedonizam. Kod provjere neizravnog doprinosa hedonizma globalnom mentalnom zdravlju, percipirani stres i sve tri psihološke potrebe imaju ulogu medijatora u tom odnosu. S druge strane, kod provjere neizravnog doprinosa eudaimonije globalnom mentalnom zdravlju, percipirani stres, potreba za autonomijom i kompetentnošću imaju ulogu medijatora, ali ne i potreba za povezanošću. Zaključak izveden iz provedenog istraživanja je da hedonizam omogućuje bolje predviđanje mentalnog zdravlja kod studenata u odnosu na eudaimoniju te da su ti odnosi posredovani percipiranim stresom i psihološkim potrebama.