Paginacija

Emocionalna inteligencija i socio-emocionalno funkcioniranje u ranoj adolescenciji
Emocionalna inteligencija i socio-emocionalno funkcioniranje u ranoj adolescenciji
Nikolina Knezović
Cilj provedenog istraživanja bio je ispitati odnos različitih sposobnosti emocionalne inteligencije operacionaliziranih prema modelu Mayera i Saloveya (1997) i socio-emocionalnog funkcioniranja učenika rane adolescentne dobi. Za kriterije socio-emocionalnog funkcioniranja odabrani su prosocijalno i agresivno ponašanje učenika. Također su ispitane i spolne razlike u sposobnostima emocionalne inteligencije. Pretpostavljalo se da će mjere emocionalne inteligencije biti statistički...
Emocionalna inteligencija u nastavi i učenju
Emocionalna inteligencija u nastavi i učenju
Vanessa Eckhard
Djeca već od rođenja pokazuju svoje emocije, uče ih prepoznavati kod drugih, a kroz interakciju s drugim ljudima uče kontrolirati svoje i tuđe emocije. Stoga se djecu od rođenja mora učiti razumjeti emocije kako bi bila sposobna ispravno reagirati u određenim situacijama. Iako su emocije predmet ljudskog zanimanja, vrlo je teško proučavati, definirati, mjeriti i odrediti emocije. Milivojević (2000) u svojoj knjizi ''Emocije'' naglašava da se emocije ne mogu odvojiti od bića koje...
Emocionalna inteligencija – kritike na konstrukt
Emocionalna inteligencija – kritike na konstrukt
Ljiljana Šapić
Emocionalna inteligencija (EI) – sposobnost prepoznavanja i upravljanja emocijama – privukla je pažnju i izazvala polemike, kako među znanstvenicima i praktičarima tako i među laicima. Po Danielu Golemanu (1997), autoru bestelera o EI, emocionalna inteligencija je značajnija od kvocijenta inteligencije kad su u pitanju osobna izvedba i životni uspjeh. Takve tvrdnje su navele mnoge znanstvenike da pod znak pitanja stave važnost i valjanost, kako konstukta, tako i pripadajućih...
Emocionalna inteligencija, samopoštovanje i usamljenost u adolescenciji
Emocionalna inteligencija, samopoštovanje i usamljenost u adolescenciji
Nives Predrijevac
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati doprinos sociodemografskih podataka, osobina ličnosti, samopoštovanja i emocionalne inteligencije objašnjenju usamljenosti kod srednjoškolaca te ispitati dobne i spolne razlike u emocionalnoj inteligenciji, samopoštovanju i usamljenosti. Istraživanje je provedeno na uzorku od N=193 učenika prvih i trećih razreda Trgovačke i komercijalne škole Davor Milas u Osijeku. Instrumenti korišteni u istraživanju su: sociodemografski upitnik, Upitnik...
Emocionalna osjetljivost i psihopatija
Emocionalna osjetljivost i psihopatija
Dora Voloder
Psihopatija je okarakterizirana smanjenom emocionalnom osjetljivošću i empatičkom disfunkcijom što često može rezultirati nasiljem, kaznenim djelima te ostalim društveno neprihvatljivim ponašanjima. U opisivanju deficita emocionalnog procesiranja psihopata najčešće su dvije vrste teorija: teorija usmjerena na generalni deficit te teorije specifičnih deficita, točnije deficita u obradi tuge i straha. U proučavanju emocionalne osjetljivosti najčešće se koriste zadaci...
Emocionalna pedagogija
Emocionalna pedagogija
Josipa Pavlović
Cilj ovog rada bio je ispitati kako se obično osjećaju i kako se ponašaju učenici završnog razreda osnovne škole (osmi razred) i srednje škole (četvrti razred) u različitim emocionalnim kontekstima, te postoji li razlika među njima. Istraživanje je provedeno na uzorku od 58 učenika jedne osnovne i srednje škole u Vinkovcima. Dobiveni rezultati pokazuju da ispitanici od ponuđenih tvrdnji najčešće lako primjećuju promjenu raspoloženja svoga prijatelja, mogu dobro izraziti...
Emocionalne teškoće i stavovi prema traženju psihološke pomoći u kontekstu pandemije i potresa
Emocionalne teškoće i stavovi prema traženju psihološke pomoći u kontekstu pandemije i potresa
Klara Đigunović
Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti odnos izloženosti pandemiji i potresu te emocionalnih teškoća i stavova prema traženju stručne psihološke pomoći, odnosno doprinos izloženosti navedenim traumatskim događajima i emocionalnih teškoća u objašnjenju stavova prema traženju psihološke pomoći. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 349 punoljetnih sudionika različitih dobnih skupina, prikupljenih oglašavanjem putem društvenih mreža. Kako bi se ispitao problem korišteni...
Emocionalne zaraze
Emocionalne zaraze
Slađana Stojak
Emocije su područje psihologije koje još uvijek nije potpuno istraženo te su dosadašnji radovi osnova za daljnja istraživanja. Zašto doživljavamo neke emocije u određenom trenutku, dok u drugoj jednakoj situaciji doživljavamo potpuno različite emocije još uvijek nije jasno. Mnogi istraživači ovog područja složili su se da je ono što osjećamo uvelike pod utjecajem osjećaja naših bliskih prijatelja ili ljudi u neposrednoj blizini te postoji vjerojatnost da ćemo ''uhvatiti''...
Emocionalno i fantastično u djelima Rikarda Jorgovanića
Emocionalno i fantastično u djelima Rikarda Jorgovanića
Ivana Salaj
Književno stvaralaštvo Rikarda Jorgovanića samo se vremenski poklapa s najintenzivnijim djelovanjem Augusta Šenoe, što je u određenom pogledu bilo pogubno za valorizaciju Jorgovanićeva književnog rada. Šicel ga navodi kao mladog talentiranog početnika kojeg je Šenoa uveo u literaturu, a Antun Barac karakterizira njegovo djelo kao korak unazad naspram Šenoinim dostignućima. Posljedica takvog karakterziranja bilo je svrstavanje njegova rada i djelovanja u vremensko razdoblje...
Emocionalno jedenje
Emocionalno jedenje
Laura Stipanović
Posezanje za hranom kao odgovor na neugodne ili ugodne emocije naziva se emocionalno jedenje. Prema teoriji regulacije emocija navodi se da neadaptivne strategije regulacija emocija potiču emocionalno jedenje. Faktori koji objašnjavaju emocionalno jedenje mogu se podijeliti na biološke, psihološke i socijalne. Od bioloških faktora, smatra se da su nositelji varijacije gena DRD2 posebno skloni emocionalnom jedenju. Zatim, sugerira se da žene češće emocionalno jedu od muškaraca. Kada...
Emocionalno zlostavljanje djece i mladih
Emocionalno zlostavljanje djece i mladih
Angela Naletilić
Emocionalno zlostavljanje djece u posljednje vrijeme sve više zadobiva pažnju stručnjaka. Nikad prije mu se nije pridavala tolika pažnja, a prema podacima brojnih istraživanja, ovaj oblik zlostavljanja djece se javlja učestalo uz sve druge oblike zlostavljanja. Postoje brojni razlozi nedovoljne istraženosti ovoga oblika zlostavljanja, a neki od njih su izneseni u ovome radu. Naime, stručnjaci još uvijek ne mogu naći konsenzus oko upotrebe termina emocionalnog i psihičkog...

Paginacija