Paginacija

Siniša Glavašević i Grad
Siniša Glavašević i Grad
Ana-Marija Posavec
U ovome je radu istraživanje usmjereno na promatranje grada kao književnoga fenomena, figure pamćenja i sjećanja. Grad se Vukovar kroz književno djelo Siniše Glavaševića promatra kao simbol nacionalnoga otpora i razaranja, ali i grada koji u povijesti te u nadi budućnosti ima priliku vratiti svjetlost u svoje žitelje i tako se obnoviti. U radu se utemeljuju postavke o promatranju grada kao mjesta pamćenja, koji čine individue sa svojim doživljavanjem i proživljavanjem ratne...
Siniša Glavašević i Grad
Siniša Glavašević i Grad
Ana-Marija Posavec
U ovome je radu istraživanje usmjereno na promatranje grada kao književnoga fenomena, figure pamćenja i sjećanja. Grad se Vukovar kroz književno djelo Siniše Glavaševića promatra kao simbol nacionalnoga otpora i razaranja, ali i grada koji u povijesti te u nadi budućnosti ima priliku vratiti svjetlost u svoje žitelje i tako se obnoviti. U radu se utemeljuju postavke o promatranju grada kao mjesta pamćenja, koji čine individue sa svojim doživljavanjem i proživljavanjem ratne...
Sinjski govor
Sinjski govor
Maja Danilović
U srednjoj Dalmaciji, usrid Sinjskog polja, u Cetinskoj krajini, smješten je na desetak kilometara kvadratnih grad Sinj, nekadašnje gospodarsko i kulturno središte toga kraja. Vremena jakih i žestokih turskih napada ostavili su stoljetni trag na tom kraju koji je, od toga vremena (1715. god.) pa do danas, svjetski poznat po viteškoj borbi Alki koja se trče u čast obrane od Turaka. Govor kojim se služe žitelji toga grada, sinjski govor, pripada štokavskom narječju, jednom od triju...
Sinonimija i sinonimičnost u suvremenom hrvatskom jeziku
Sinonimija i sinonimičnost u suvremenom hrvatskom jeziku
Vedrana Ćoruša
U radu se raspravlja o sinonimiji i sinonimičnim odnosima u hrvatskome jeziku kao i o načinu na koji ti odnosi funkcioniraju u tekstu. Pokušavaju se utvrditi kriteriji po kojima se takvi odnosi razgraničavaju. Ovaj se rad bavi istraživanjem sinonima na leksičkoj razini odnosno sinonimima u hrvatskome leksičkome sustavu kao i leksičkim osobitostima sinonimičnih jedinica. Rad pokušava istaknuti što je to potrebno kako bi se leksičke jedinice smatrale sinonimima, odbacuje...
Sinonimija u suvremenom hrvatskom jeziku
Sinonimija u suvremenom hrvatskom jeziku
Ivan Mikulić
Cilj je ovog rada bio ispitati odnos istoznačnica i bliskoznačnica, tj. jednakovrijednica u suvremenom hrvatskom jeziku, kao i odnos standardnojezičnice i stranog izraza. Ovaj rad nastoji dokazati postojanje kontaktne sinonimije. U radu je dana razdioba sinonimije prema kojoj je provedeno istraživanje. Istraživanju, koje je provedeno računalno, pristupilo je 82 ispitanika od kojih 35 čine studenti kroatistike osječkog Filozofskog fakulteta, a 47 čine studenti ekonomije osječkog...
Sinonimija vremenskih prijedloga
Sinonimija vremenskih prijedloga
Eva Čolaković
Rad se bavi sinonimijom vremenskih prijedloga. Istražuju se mogućnosti zamjenjivanja prijedloga poslije, nakon i iza u značenju poslijevremenosti, prijedloga prije, uoči i pred u značenju prijevremenosti te prijedloga tijekom, tokom i tečajem u značenju krozvremenosti. U radu se opisuju načini postanaka tih prijedloga, njihova sintaktička obilježja, značenjske nijanse, bilježe se normativne napomene za njihovu uporabu te se na primjerima Hrvatskoga mrežnog korpusa (hrWac)...
Sintaktička obilježja hrvatskih novina
Sintaktička obilježja hrvatskih novina
Marta Vrban
U radu se istražuje i opisuje publicistički stil kao najsloženiji funkcionalni stil hrvatskog standardnog jezika. To je stil koji služi za javno priopćavanje te ovisno o žanru ima različite funkcije. Obavijesni žanrovi publicističkog stila ostvaruju se u pisanom i govornom obliku obuhvaćajući različite medije: novine, radio, televiziju i internet. U radu se navode neka od općenitih obilježja publicističkoga stila na sintaktičkoj razini kao što su uprosječivanje sintakse,...
Sintaktička uloga oblika koliko
Sintaktička uloga oblika koliko
Ivona Peić
Zamjenica kolik(i) u nominativu srednjeg roda jednine glasi koliko te ima potpuno jednak oblik kao odnosni prilog koliko. Oblik koliko može imati sintaktičku ulogu priložne oznake, atributa te veznika u zavisno složenim rečenicama. Kod zavisno složenih rečenica prema mjestu uvrštavanja u glavnu, oblik koliko pojavljuje se kao veznik u subjektnim, predikatnim, objektnim, atributnim i priložnim (načinskim i dopusnim) rečenicama.
Siromaštvo i kvaliteta života
Siromaštvo i kvaliteta života
Tea Kraljević
U ovom radu nastoji se dati pregled podataka koji ukazuju na povezanost različitih aspekata siromaštva i aspekata kvalitete života. Glavni dio rada sastoji se od tri dijela: 1. dio odnosi se na siromaštvo i kvalitetu života u zemljama s niskim prihodima, 2. dio na siromaštvo i kvalitetu života u zemljama s visokim prihodima i 3. dio na siromaštvo i kvalitetu života u Hrvatskoj. Klasifikacija zemalja s obzirom na prihode temelji se na podacima Svjetske banke, a razlog zbog čega se...
Sjedinjene Američke Države na prijelazu iz 19. u 20. st. i predsjedništvo Theodorea Roosevelta
Sjedinjene Američke Države na prijelazu iz 19. u 20. st. i predsjedništvo Theodorea Roosevelta
Tomislav Romolić
Ovaj rad bavi se pregledom američke političke i društvene scene na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. U prvom dijelu rada prikazuju se društveni, ekonomski i politički trendovi zadnjeg desetljeća 19. stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama. Masovna imigracija, ekonomske krize, imperijalizam i alternativni politički smjerovi vrlo dobro prikazuju puls jedne nacije na rubu promjena. Predsjedništvo Williama McKinleya analizirano je u kontekstu svih navedenih događaja i procesa, te...
Sklonidba imena i prezimena
Sklonidba imena i prezimena
Marija Sentkiralj
U ovom sam radu prikazala normativni pogled i pregled a-vrste muških osobnih imena, pridržavajući se suvremenih hrvatskih gramatika. Imena su u gramatikama opisana morfološki i morfonološki, a nema onomastičkog ili tvorbenog opisa. Pokazalo se da je vokativ normativno upitan jer se sve više širi zamjena vokativa nominativom. Muška imena kao što su Mario i Dario nisu samo morfološki dvojbena zbog instrumentala (dvojba je između oblika Mariom i Marijem), nego su i pravopisno...
Sklonidba imenica u najstarijem hrvatskoglagoljskom misalu 
 i u Hrvojevu misalu
Sklonidba imenica u najstarijem hrvatskoglagoljskom misalu i u Hrvojevu misalu
Edvina Valentić
Staroslavenski je jezik od svojih prvih pisanih izvora preko najstarijeg hrvatskoglagoljskog misala do 15. stoljeća i Hrvojeva misala doživio brojne promjene. U radu će ukratko biti predstavljen najstariji hrvatskoglagoljski misal iz 14. stoljeća (zvan i vatikanski Illirico 4) i Hrvojev misal iz 15. stoljeća. Zatim će biti riječi o promjenama u sklonidbi imenica, a nakon toga će biti prikazane i uspoređene promjene u morfologiji imenica od najstarijeg izvora do 15. stoljeća, koje...

Paginacija