prikaz prve stranice dokumenta Politički (dis)kontinuiteti i urbanistički razvoj grada Osijeka od Károlya Khuen-Héderváryja do Josipa Broza Tita
  Preuzmi
PDF 685.23 KB
diplomski rad
Politički (dis)kontinuiteti i urbanistički razvoj grada Osijeka od Károlya Khuen-Héderváryja do Josipa Broza Tita
2025. urn:nbn:hr:142:679119
Vidmar, Ivan
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Filozofski fakultet
Odsjek za povijest

Citirajte ovaj rad

Vidmar, I. (2025). Politički (dis)kontinuiteti i urbanistički razvoj grada Osijeka od Károlya Khuen-Héderváryja do Josipa Broza Tita (Diplomski rad). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:679119

Vidmar, Ivan. "Politički (dis)kontinuiteti i urbanistički razvoj grada Osijeka od Károlya Khuen-Héderváryja do Josipa Broza Tita." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, 2025. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:679119

Vidmar, Ivan. "Politički (dis)kontinuiteti i urbanistički razvoj grada Osijeka od Károlya Khuen-Héderváryja do Josipa Broza Tita." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, 2025. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:679119

Vidmar, I. (2025). 'Politički (dis)kontinuiteti i urbanistički razvoj grada Osijeka od Károlya Khuen-Héderváryja do Josipa Broza Tita', Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, citirano: 03.03.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:679119

Vidmar I. Politički (dis)kontinuiteti i urbanistički razvoj grada Osijeka od Károlya Khuen-Héderváryja do Josipa Broza Tita [Diplomski rad]. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet; 2025 [pristupljeno 03.03.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:679119

I. Vidmar, "Politički (dis)kontinuiteti i urbanistički razvoj grada Osijeka od Károlya Khuen-Héderváryja do Josipa Broza Tita", Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Osijek, 2025. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:679119

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:679119
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovPolitički (dis)kontinuiteti i urbanistički razvoj grada Osijeka od Károlya Khuen-Héderváryja do Josipa Broza Tita
Naslov (engleski)Political (Dis)Continuities and Urban Development of the City of Osijek from Károly Khuen-Héderváry to Josip Broz Tito
AutorIvan Vidmar
MentorDomagoj Tomas (mentor)
Član povjerenstvaSlađana Josipović Batorek (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaDomagoj Tomas (član povjerenstva)
Član povjerenstvaIgor Josipović (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Filozofski fakultet
(Odsjek za povijest)
Osijek
Datum i država obrane2025-02-06, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		HUMANISTIČKE ZNANOSTI
Povijest
Hrvatska i svjetska moderna i suvremena povijest
Sažetak
Fokus rada stavljen je na političke odnose i sukobe među političkim strankama i njihov utjecaj na urbanistički razvoj grada Osijeka od kraja 19. stoljeća do sredine 20. stoljeća. U ovom radu početak istraživanja političkih odnosa i urbanističkog razvoja na području grada započinje 1883. godine dolaskom Károlya Khuen-Héderváryja na poziciju hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog bana. Na samom početku 20. stoljeća točnije 1903. godine dolazi do ustanaka protiv vlasti Khuen-Héderváryja te mađarske političke prevlasti i na području grada Osijeka. Uskoro do novih prevrata dolazi za vrijeme Prvog svjetskog rata. Politički diskontinuitet nastavlja se i nakon kraja Prvog svjetskog rata raspadom Austro-Ugarske Monarhije i uspostavom prvo Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, a potom i Kraljevine Jugoslavije. Politička vlast Kraljevine Jugoslavije bila je usmjerena na srpski unitarizam i centralizaciju srpske kraljevske obitelji Karađorđević. Pred početak Drugog svjetskog rata politički odnosi između Srba i Hrvata na području grada i oblasti počinju se stabilizirati potpisivanjem Sporazuma Cvetković-Maček i formiranjem Banovine Hrvatske 1939. godine. Iako najviše pobornika među Hrvatima ima Hrvatska seljačka stranka, početkom Drugog svjetskog rata i uspostavljanjem Nezavisne Države Hrvatske zabranjen je rad političkih stranaka, a završetkom rata 1945., na vlast nove Demokratske Federativne Jugoslavije dolazi maršal Josip Broz Tito, u čijem se sastavu tada nalazi i Federalna Republika Hrvatska.
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:142:679119
Studijski programNaziv: Povijest; smjerovi: Nastavnički
Smjer: Nastavnički
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a magistar/magistra edukacije povijesti (univ. mag. educ. hist.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2025-02-18 09:27:07