Koncept anksioznosti je jedan od najčešćih problema današnjice, a nedovoljno dobro se razlikuje od koncepta straha, te su relativno nepoznate manifestacije koje ima anksioznost na psihofiziologiju tijela. Zbog toga je cilj ovog istraživanja ispitati psihofizičke manifestacije anksioznosti i straha uzrokovane toničkom nepokretnosti. Uzorak ovog istraživanja sastojao se od 98 sudionika u dobi od 18 do 31 godine, od čega je 54.1 % sudionika bilo ženskog spola. Korištenje tehnologije virtualne stvarnosti putem animacije visine izazvalo je stanje uznemirenosti kod sudionika, što je pratila zabilježena fiziološka reakcija (elektrodermalna aktivnost) i subjektivni doživljaj uznemirenosti prije i za vrijeme iskustva. Tonička nepokretnost mjerila se Skalom toničke nepokretnosti, a crte anksioznosti i straha pomoću skala iz Upitnika tendencija izbjegavanja i približavanja. Uz sve navedeno, korištena je Silueta stresa, jednostavan crtež tijela za označavanje područja tjelesnih reakcija. Rezultati upućuju na povezanost subjektivne procjene anksioznosti i toničke nepokretnosti, ali ne upućuju na povezanost anksioznosti i toničke nepokretnosti s elektrodermalnom reakcijom, čime je djelomično potvrđena hipoteza ovog istraživanja. Osim toga, nije pronađena značajna povezanost subjektivne uznemirenosti, niti sklonosti doživljavanja straha i anksioznosti s označavanjem bilo kojeg dijela tijela na Silueti stresa, čime se druga hipoteza ovog istraživanja odbacila. Rezultati ovog istraživanja ukazuju na važnost razlikovanja anksioznosti od straha, no potrebna su dodatna istraživanja kako bi se psihofizičke reakcije tijekom stresa bolje proučilo.