prikaz prve stranice dokumenta Odnos anksiozne osjetljivosti s kvalitetom spavanja i kvalitetom života
  Preuzmi
PDF 557.95 KB
diplomski rad
Odnos anksiozne osjetljivosti s kvalitetom spavanja i kvalitetom života
2024. urn:nbn:hr:142:252970
Krišto, Mateja
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Filozofski fakultet
Odsjek za psihologiju

Citirajte ovaj rad

Krišto, M. (2024). Odnos anksiozne osjetljivosti s kvalitetom spavanja i kvalitetom života (Diplomski rad). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:252970

Krišto, Mateja. "Odnos anksiozne osjetljivosti s kvalitetom spavanja i kvalitetom života." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:252970

Krišto, Mateja. "Odnos anksiozne osjetljivosti s kvalitetom spavanja i kvalitetom života." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:252970

Krišto, M. (2024). 'Odnos anksiozne osjetljivosti s kvalitetom spavanja i kvalitetom života', Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, citirano: 05.12.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:252970

Krišto M. Odnos anksiozne osjetljivosti s kvalitetom spavanja i kvalitetom života [Diplomski rad]. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet; 2024 [pristupljeno 05.12.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:252970

M. Krišto, "Odnos anksiozne osjetljivosti s kvalitetom spavanja i kvalitetom života", Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Osijek, 2024. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:252970

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:252970
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovOdnos anksiozne osjetljivosti s kvalitetom spavanja i kvalitetom života
Naslov (engleski)The Relationship between Anxiety Sensitivity, Sleep Quality, and Quality of Life
AutorMateja Krišto
MentorGorka Vuletić (mentor)
Član povjerenstvaGorka Vuletić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaAna Kurtović (član povjerenstva)
Član povjerenstvaIrena Pavela Banai (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Filozofski fakultet
(Odsjek za psihologiju)
Osijek
Datum i država obrane2024-01-23, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Psihologija
Klinička i zdravstvena psihologija
Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos između anksiozne osjetljivosti, kvalitete spavanja, pojedinih zdravstveno rizičnih ponašanja i kvalitete života. U istraživanju je sudjelovalo 438 sudionika, čiji se raspon dobi kretao između 18 i 66 godina. Kako bi se ispitali odnosi između varijabli korištena je Skraćena verzija upitnika o kvaliteti života Svjetske Zdravstvene Organizacije (engl. World Health Organization Quality of Life – Brief Version Questionnaire, WHOQOL‐BREF; World Health Organization, 1998), Pittsburghov indeks kvalitete spavanja (engl. The Pittsburgh Sleep Quality Indeks, PSQI; Buysse i sur., 1989) te hrvatska inačica Ljestvice anksiozne osjetljivosti (eng. Anxiety Sensitivity Index – ASI; Reiss i sur., 2001; Jurin i sur., 2012). Nalazi istraživanja pokazuju kako postoji značajna pozitivna povezanost kvalitete života s kvalitetom spavanja, a značajna negativna povezanost anksiozne osjetljivosti s kvalitetom života i kvalitetom spavanja. Osim toga, utvrđeno je kako je značajan pozitivan prediktor kvalitete života kvaliteta spavanja, dok je značajan negativan prediktor kvalitete života anksiozna osjetljivost. Nadalje, suprotno pretpostavljenom, zdravstveno rizična ponašanja pušenja i konzumacije alkohola za lakše uspavljivanje nisu imala moderatorsku ulogu u odnosu anksiozne osjetljivosti i kvalitete spavanja. To jest, nisu snizili negativnu povezanost između ove dvije varijable. Iako su zabilježeni određeni nedostatci, ovaj rad ipak omogućuje dodatno razumijevanje navedenih varijabli. Uz to, ovo istraživanje predstavlja jedno od rijetkih koje ispituje odnose između kvalitete spavanja, kvalitete života i anksiozne osjetljivosti na uzorku iz opće populacije, a ne kliničkom uzorku. Rezultati istraživanja mogu se iskoristiti u svrhu stvaranja programa kojima se poboljšava kvaliteta života pojedinaca.
Sažetak (engleski)
The aim of this study was to examine the relationship between anxiety sensitivity, quality of sleep, some health risk behaviors and quality of life. A total of 438 participants were involved in the study, and their ages ranged between 18 and 66 years. World Health Organization Quality of Life – Brief Version Questionnaire (WHOQOL-BREF; World Health Organization, 1998), The Pittsburgh Sleep Quality Index (PSQI; Buysse et al., 1989) and Anxiety Sensitivity Index (ASI; Reiss et al., 2001) were used to analyze the relationships between the variables. The results of this study show a significant and positive correlation between quality of life and quality of sleep, but also a significant and negative correlation between anxiety sensitivity and quality of life, as well a negative correlation with quality of sleep. Moreover, quality of sleep is a significant positive predictor of quality of life, whereas anxiety sensitivity is a significant negative predictor of quality of life. Furthermore, differing from the initial assumption, health risk behaviors of smoking and alcohol intake to fall asleep easier did not have a moderating role in the relationship between anxiety sensitivity and quality of sleep. That is, health risk behaviors did not lower the negative correlation between the forementioned variables. Although some limitations have been noted, this study provides further understanding of mentioned variables. Additionally, this study also represents one of the few ones which examine the relationship between quality of sleep, quality of life and anxiety sensitivity on a sample from the general population, and not on a clinical sample. The results of this study can be used to create programs which enhance people's quality of life.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:142:252970
Studijski programNaziv: Psihologija; smjerovi: nastavnički
Smjer: nastavnički
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra psihologije (mag. psych.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2024-11-05 08:14:59