Cilj je ovog diplomskog rada istražiti najčešće tvorbene obrasce pomoću kojih nastaju nove riječi u leksiku, kao i poznavanje i upotrebu tih neologizama. Naime, postoje brojni razlozi pojave neologizama u jeziku koji uključuju komunikacijske razloge, potrebu za imenovanjem novih pojava te brojne povijesne, političke i društvene čimbenike. Svaki neologizam ima obilježje nečeg novog, što se gubi s učestalim korištenjem riječi. Kad neologizam uđe u svakodnevnu komunikaciju govornika, on gubi svoj status nove tvorevine te ulazi u aktivni dio leksika. Otvorenost jezika omogućuje novim riječima da neprestano pristižu u leksik, a o govornicima tog jezika ovisi hoće li se određeni neologizam proširiti na razini opće uporabe. Jedan je od razloga nastajanja brojnih neologizama u hrvatskom jeziku upravo nastojanje očuvanja jezika i tradicionalnih tvorbenih načina. S obzirom na sve veće širenje i upotrebu engleskih riječi, postoje brojne inicijative za stvaranje hrvatskih inačica već nekih ustaljenih posuđenica. Neke od takvih inicijativa u kojima se poziva govornike na predlaganje neologizama zastupaju mrežna stranica Bolje je hrvatski! te natječaji za najbolju novu hrvatsku riječ. Iako su neke od predloženih riječi već odavno dijelom aktivnog leksika, većina njih nikad nije zaživjela u hrvatskom jeziku. Korpus ovog diplomskog rada sastoji se upravo od predloženih neologizama, a istraživanjem se nastojalo zaključiti koliko su govornici upoznati sa značenjima tih neologizama te koriste li ih u svakodnevnom sporazumijevanju. Uz poznavanje i upotrebu neologizama, također je istraženo koji su najplodniji tvorbeni načini.