Udžbenik Sinegdoha hrvatske književnosti, znanosti i kulture – cvelferski tekstualni korpus nastao je kao intradiseminacijska publikacija autorskoga istraživačkoga projekta što ga je Goran Rem suautorski proveo s članovima Katedre za hrvatsku književnost Filozofskoga fakulteta u Osijeku – Cvelferica, panonizam, pismo književnosti i kulture. Uvođenje toponima Cvelferija, koji nije definicijski ovjeren u hrvatskim leksikonima i rječnicima, u imenovanje znanstveno- istraživačkoga korpusa, strategijska je dosjetka kojom se dodatno označavaju dijakronijska protegnutost i neposredno povijesno nasljeđe kulturnoga prostora, koji su područjem interesa i znanstvenih monografija i udžbenika. Naime, etimologija pojma Cvelferija veže se uz vojni jezik. Valja znati da je nekoć područje današnje Hrvatske bilo vojno podijeljeno na pukovnije, a ove pak na niže jedinice – satnije. Upravo jedna takva – dvanaesta (njem. zwölf – dvanaest) – zauzimala je područje oko Županje, po čemu se cijeli kraj prozvao Cvelferijom. Evociranje povijesno-vojne terminologije istovremeno je evociranje tradicijskoga identiteta cvelferskoga prostora, koji se onda neizbježno upisivao i u tekst nastajao na tom prostoru, odnosno u predmetni materijal istraživačkoga projekta Cvelferica. Predmetna građa udžbenika ekstrahirana je iz pet znanstvenih monografija koje su knjigovni učinak toga projekta, a koje sadrže znanstveno- metodološka čitanja književnoga, znanstvenoga i kulturnoga korpusa Cvelferije – istočnohrvatskoga prostora što obuhvaća devet posavskih istočnohrvatskih sela – Rajevo Selo, Posavske Podgajce, Gunju, Drenovce, Đuriće, Vrbanju, Račinovce, Soljane i Strošince. Udžbenička građa u skladu je s predviđenim gradivom te s ciljevima i očekivanim ishodima nastave iz kolegija Slavonski tekst hrvatske književnosti u europskom kontekstu, Hrvatska usmena književnost, Nova hrvatska književnost 1, Nova hrvatska književnost 2 i Nova hrvatska književnost 3, Hrvatska književnost 20. stoljeća, Uvod u retoriku, Drama i kazalište hrvatske moderne, Stilistika i Stilovi medijske kulture. Zbog predmetne i metodološke raznovrsnosti, građa ovoga udžbenika predviđena je biti prinosom edukaciji studenata kroatističkih studija, ali i studija kulturologije i umjetničkih studija. Iako je tekstualna građa prostornom pripadnošću regionalnoga karaktera, književnost/znanost/kultura baštine prostorne tragove konkretne komunikacije pa se tzv. zavičajni i/ili geokulturni aspekti funkcioniranja umjetničkoga stvaralaštva usko zrcale uz pitanja ontologije i identiteta kao i kritičke proizvodnje univerzalnih humanističkih vrijednosti u različitim medijima (književnost, film, glazba, ples, kazalište, fotografija...), što udžbenik čini pogodnim za demonstraciju interdisciplinarnog pristupa predlošcima. Udžbenička će građa, predviđeno je, studentima omogućiti sagledavanje povijesnoga slijeda poetološko-stilskih promjena i stanja u istočnohrvatskoj književnosti kao dijelu nacionalnoga književnoga korpusa, definiranje srednjoeuropske kulturne matrice, čiji je Cvelferija dio, kao komunikacijskoga sustava stalnoga prevrednovanja, konstruiranja, čestoga destruiranja i dekonstruktiranja te, uže, omogućit će im usvajanje i primjenu znanja o žanrovskim oblicima i poetici hrvatske usmene književnosti i usvajanje temeljnih specijaliziranih znanja iz književne fokloristike, razlikovanje perioda cvelferske književnosti u kontekstu hrvatske književnosti na temelju poetološko-stilskih značajki, poznavanje žanrovske strukture pojedinih perioda te unutaržanrovske stilske specifičnosti, analiziranje tekstova istočnohrvatske književnosti prema književnostima iz zemljopisnoga okružja s aspektima opće poetologije i drugoumjetničkih poredbi, usvajanje i primjenu poetoloških i stilskih znanja o cvelferskoj dramskoj i kazališnoj praksi u hrvatskome kontekstu, usvajanje znanja, vještina i stavova iz teorije i povijesti govorništva na primjerima cvelferskih govora, stjecanje i primjenu znanja o stilistici struktura različitih medijskih tekstova, uključujući i književnost, na primjerima iz cvelferskoga korpusa, te o njihovim stilskim kontaktima. Kompoziciju udžbenika Sinegdoha hrvatske književnosti, znanosti i kulture – cvelferski tekstualni korpus čini devet poglavlja: 0. CVELFERSKI KORPUS – TEZA I. NACRT CVELFERSKOGA KORPUSA II. TRADICIJSKO PISMO III. POEZIJA IV. PROZA V. DRAMA VI. METAPISMO VII. ZNANSTVENA I ISTRAŽIVAČKA RECEPCIJA CVELFERICA – RECENZIJE I POGLED IZNUTRA VIII. KORPUSNI PRILOZI. Svako poglavlje završava dvjema skupinama pitanja – jedno su pitanja vezana uz provjeru razumijevanja i usvojenosti teorijskoga dijela (reprodukcijsko-problemska), a drugo su analitičko-interpretacijska pitanja vezana uz korpusne predloške, i to uz primjenu znanja iz teorijskih dijelova.