Radom se želi prikazati Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo u vrijeme Matije Korvina, koje je pod njegovom vlašću bilo trideset i dvije godine. U tom je razdoblju ugarsko-hrvatski kralj doživio brojne uspone, s ciljem stvaranja Kraljevstva moćnijeg nego što je ono ikada bilo, i padove, kojima nije dopuštao da unište njegovu promišljenost u politici. Nerijetko su ga ti potezi dovodili u nepovoljne situacije, za Kraljevstvo, ali zbog onih promišljenih Matija Korvin se i nakon pola tisućljeća slavi kao jedan od najvećih vladara, ne samo Ugarsko-Hrvatskoga Kraljevstva već i cijele kasnosrednjovjekovne Europe. Svoj dolazak na vlast u većoj mjeri duguje ocu Ivanu Hunyadiju, koji je svojim hrabrim nastupima u bitkama i političkim pitanjima učinio obitelj Hunyadi jednom od najprestižnijih u Ugarskoj te tako stvorio snažno zaleđe Matiji da zauzme prijestolje. Najveća poteškoća s kojom se Matija kao vladar morao suočavati dugi niz godina bile su Osmanlije i njihovo neprestano prodiranje na Balkan. U radu se ističu najvažniji trenutci sukoba između Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva i Osmanskoga Carstva, odnosi kralja s velikašima, koji su mu iza leđa krojili brojne urote, ciljevi donošenja reformi i način funkcioniranja Korvinove Crne vojske. Potom se opisuje razvoj gradova, kraljev odnos s papinstvom te se posljednjim poglavljem o borbi za nasljednikom svoje krvi završava rad.