U ovom radu govori se o digitalnoj privatnosti kao važnom vidu u života u svijetu ubrzanog tehnološkog napretka. Opisuju se različiti čimbenici koji utječu na kompetentnost i motivaciju korisnika interneta za zaštitom vlastite privatnosti i podataka koje ostavljaju u mrežnom okruženju. Motivacija korisnika za zaštitom nerijetko nailazi na različite prepreke kao što su nedostatna informiranost, manjak formalne edukacije, paradoks privatnosti i efekt treće osobe te općenita smanjena svjesnost o važnosti očuvanja vlastite privatnosti što dovodi do potencijalnih opasnosti po pitanju narušavanja privatnosti. U središtu rada je generacija Z kao generacija digitalnih urođenika rođenih nakon 1995. godine koji se od svoje rane dobi susreću s tehnološkim razvojem te svoje svakodnevne aktivnosti izvršavaju u digitalnom svijetu. U radu su opisane njihove navike i prakse u kontekstu digitalne privatnosti te stavovi o personalizaciji sadržaja na temelju prethodnih istraživanja. Također se obrađuju razlike u stavovima o zaštiti privatnosti između spomenute generacije i starijih generacija. Istraživački dio rada donosi rezultate istraživanja o stavovima i ponašanju generacije Z glede digitalne privatnosti, njihovoj informiranosti o toj temi i načinima na koje štite svoju privatnost u mrežnom okruženju na uzorku studentske populacije. Ističu se spoznaje kako pripadnici generacije Z veliku količinu slobodnog vremena provode u mrežnom okruženju što upućuje na veću potrebu za nadograđivanjem strategija zaštite privatnosti. Nedostatno informiranje o digitalnoj privatnosti u obitelji i u okviru formalnog obrazovnog sustava kao najbitnijih čimbenika odgoja i obrazovanja uočava se kroz izostanak primjene naprednih strategija zaštite digitalne privatnosti te nepoznavanjem određenih činjenica u kontekstu digitalne privatnosti. Rezultati istraživanja pokazuju kako postoji potreba i prostor za nadogradnju znanja i praksi u zaštiti digitalne privatnosti generacije Z.