Cilj je ovoga rada prikazati načine uključivanja plesne umjetnosti u nastavu književnosti i njihovu korelaciju te istražiti stavove učenika prema plesnoj umjetnosti u nastavi književnosti. Nakon definiranja plesne umjetnosti, kratkog prikaza povijesti i podjele plesova, navode se dvije važne plesne ličnosti. Nadalje se teorijski objašnjava utjecaj plesa na razvoj učenika i povezivanje umjetnosti u nastavi s prikazom zastupljenosti plesa u školskom kurikulumu. Zatim će se analizirati motiv plesa i lik plesača dvaju književnih djela s naglaskom na plesnoj funkciji u književnosti. U drugome dijelu rada prikazani su rezultati anketnog istraživanja, provedenog u osnovnoj školi u Osijeku i u srednjoj školi u Vinkovcima, kojim se željelo doznati koliko se učenika dosad susrelo s plesom u školi ili izvan nje, jesu li upoznati s dobrobitima plesnog izražavanja i u kojoj mjeri žele primjenjivati plesno-književne metode. Rad donosi i opis plesno-književnih metoda te rezultate metodičkog istraživanja provedenog u jednom razredu osnovne škole u Osijeku o stavovima učenika prema plesno-književnim metodama u nastavi te su nakon održanog sata ispitani stavovi učenika u kojoj bi mjeri htjeli primjenjivati metode u nastavi. Rezultati metodičkog istraživanja podijeljeni su u dva dijela s obzirom na to kada su učenici ispunjavali anketu: prije održavanja sata i poslije njegova održavanja. Nakon toga uz opis vježbi s plesnim pokretima prikazan je i njihov način uključivanja u nastavu književnosti. Naposljetku je opisan rad plesno-književne družine na Plespeljugi koji donosi i mali savjetnik.