Zbog trenutne pandemije korona virusa došlo je do nekolicine promjena koje su zahtijevale od građana određenu razinu prilagodbe. Kako svaka prilagodba sa sobom proizvodi određenu razinu stresa, stanovništvo se našlo u situaciji produženog perioda stresa koji je pogodan za razvoj psihosomatskih simptoma. Kako bi mogli zaštiti mentalno zdravlje građana važno je izučavati čimbenike otpornosti na psihosomatske simptome. U ovom radu se, putem online upitnika, istraživala povezanost percipiranog stresa, otpornosti i aspekata hobija sa psihosomatskim simptomima te medijatorska uloga otpornosti i aspekata hobija u odnosu stresa i psihosomatskih simptoma. Također, ispitala se i medijatorska uloga percipiranog stresa u odnosu otpornosti i psihosomatskih simptoma. Istraživanje je provedeno na uzorku opće populacije (N = 419). Prilikom sudjelovanja, sudionici su ispunjavali Ljestvicu percipiranog stresa (Cohen i sur., 1983), Upitnik otpornosti (Karakaš i sur., 2019), Pennebakerov inventar limbičke iscrpljenosti (Pennebaker, 1982) i dva pitanja o slobodnim aktivnostima kreirana za potrebe ovog istraživanja. Kao i u prijašnjim istraživanjima, pronađena je pozitivna povezanost percipiranog stresa sa psihosomatskim simptomima te negativna povezanost otpornosti, čestine bavljenja hobijima i vjerovanja o hobijima sa psihosomatskim simptomima. Ovakvi nalazi upućuju da razvijanje otpornosti i poticanje građana u bavljenju hobijima može pomoći u nošenju sa stresom. Medijatorska uloga otpornosti i aspekata hobija nije potvrđena, no potvrđena je medijatorska uloga percipiranog stresa. Ovakvi nalazi važni su jer upućuju u kojem smjeru treba razvijati intervencije za građane u svrhu zaštite mentalnog zdravlja tijekom pandemije.