U radu se prvotno objašnjava zadaća katalogizatora te važnost dobro odrađene katalogizacije kako bi se korisniku olakšao dolazak do literature koja mu je potrebna. Nije rijetkost da se autori, uključujući pojedinačne osobe i korporativna tijela, pojavljuju pod različitim imenima i nazivima ili različitim oblicima istih. U tom slučaju, katalogizator ima zadatak utvrditi jedinstvenu odrednicu. Ključna vodilja prema tom izboru je prepoznavanje imena autora, odnosno koji oblik imena autor češće upotrebljava; kod slučaja pseudonima postavlja se pitanje je li poznatiji pod pravim imenom ili svojim pseudonimom. Zatim se u radu donosi povijesni pregled uporabe pseudonima te se uspoređuju razlozi pisanja pod pseudonimom s današnjom situacijom kako bi se uvidjelo jesu li se promijenili od 16.st., kada su mnogi pisci koristili pseudonime iz razloga kao što su različiti strahovi ili želje da svoje unutarnje misli ostvare kao posve druge osobe. Kako bi se podrobnije pojasnilo značenje pseudonima, pojasnit će se teorijska podloga definiranjem pseudonima, te po kojim funkcijama su podijeljene vrste pseudonima. Navest će se i brojni primjeri znamenitih književnika koji su kroz povijest koristili pseudonime, uključujući i neke popularne književnike iz našeg doba. U završnom dijelu rada objasnit će se postupanje s pseudonimima prema Pravilniku i priručniku za izradbu abecednih kataloga, te će se taj postupak usporediti na osnovi dviju knjižnica različitih vrsta. Prikazat će se putem pet primjera iz knjižnice Filozofskog fakulteta u Osijeku kao sveučilišne i pet primjera iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kao nacionalne knjižnice.