Cilj je ovog završnog rada staviti u odnos pedagoške mjere u školi i promjene u rizičnim ponašanjima mladih. Također, provjeriti na temelju dosadašnjih istraživanja učinkovitost pedagoških mjera na učenikovu promjenu ponašanja te utvrditi najučestalija rizična ponašanja, najčešće rizične čimbenike te stilove ponašanja tih učenika. Pedagoške se mjere izriču zbog neprihvatljivog ponašanja, odnosno rizičnog ponašanja učenika. Brojni autori su naveli najčešća rizična ponašanja djece i mladih, to su konzumacija alkohola i/ili droga, rano upuštanje u spolne odnose, napuštanje i/ili problemi u školi, delinkvencija. Neki novi oblici rizičnih ponašanja su politoksikomanija, 'binge drinking', 'hook up' kultura , noćne utrke ili izbivanja, loše navike spavanja ili prehrane. Prema podacima Školskog e-Rudnika (vol. 2) u Republici Hrvatskoj u školskoj godini 2018./2019. najučestalije izrečene pedagoške mjere su opomena (24157) i ukor (9507). Postoji i razlika po spolu, pri čemu je u osnovnoj i srednjoj školi izrečeno znatno više pedagoških mjera učenicima muškog spola nego učenicama. Pedagozima je glavni zadatak prevencija neprihvatljivih, odnosno rizičnih ponašanja učenika, a kako bi oni svoj posao dobro odrađivali potrebno je dublje istražiti razloge rizičnih ponašanja mladih. Ova tema ima veliku važnost za pedagogijsku znanost i prasku jer treba pronaći učinkovite načine reagiranja na učenikovo neodgovorno ponašanje kako se ono ne bi ponavljalo odnosno kako bi se učenika usmjerilo na prihvatljive oblike ponašanja.