Živimo u kulturi i vremenu u kojemu je nasilje sastavni dio života. Iako nasilje nije novi problem, spoznaje o razornim učincima obiteljskog nasilja postale su nam dostupne tek u drugoj polovici 20. stoljeća, a posljednjih godina je i istraživanje vršnjačkog nasilja poprimilo široke razmjere. Najčešće žrtve nasilja u obitelji su djeca, žene i starije osobe. Zlostavljanje djece u bilo kojem obliku djeluje na sve aspekte djetetova razvoja, od tjelesnog zdravlja, intelektualnog i emocionalnog razvoja pa sve do psihičkog funkcioniranja i socijalnih vještina. Najčešće posljedice po mentalno zdravlje zlostavljanih žena su depresija, posttraumatski stresni poremećaj, zloporaba sredstava ovisnosti te nisko samopoštovanje. Posljedice nasilja nad starijim osobama za njih mogu biti dalekosežne, od oštećenja već ionako narušenog fizičkog i mentalnog zdravlja, do gubitka i ono malo materijalne sigurnosti koju im omogućuje mirovina, ako ih se materijalno iskorištava, pa sve do smrti. Cilj ovoga rada je detaljnije objasniti učinke izloženosti obiteljskom nasilju na prilagodbu pojedinca, kao i psihosocijalne posljedice i posljedice po psihičko zdravlje žrtava vršnjačkog nasilja. Posebno će se osvrnuti na elektroničko nasilje koje je noviji i sve prisutniji oblik vršnjačkog nasilja. Budući da se neke žrtve nasilja uspješnije nose s učincima nasilja od drugih, važno je navesti i zaštitne čimbenike, kao i strategije suočavanja s nasiljem. Osim toga, dotaknut će se i prevencije nasilja u obitelji i vršnjačkog nasilja.