Cilj ovoga rada je ponuditi iscrpan pregled razvoja pogleda na pojam informacije kao posljedice stvaranja sve većeg broja informacijskih teorija na području informacijskih znanosti, ali i šire. Glavna problematika koju rad obuhvaća temelji se na dihotomiji objektivne naspram subjektivne informacije. Između ostalog, prikazuje se i na koji je način ova dihotomija utjecala na razvoj informacijskih teorija stvarajući raskorak u razumijevanju informacije kao objektivnog i subjektivnog fenomena. U uvodu rada dan je pregled općih razmatranja u svezi pojma informacije u kontekstu etimologije, a zatim i povijesni pregled uporabe istog pojma prije i poslije sredine 20. stoljeća, s obzirom na tehnološki i društveni razvoj u cjelini. U radu se govori i o fenomenima informacijske eksplozije te informacijskog društva s ciljem boljeg razumijevanja važnosti informacije te njenih utjecaja i implikacija u ovom kontekstu. Zatim slijedi pregled najistaknutijih filozofskih pozicija po pitanju razumijevanja znanja u kontekstu epistemologije, točnije skepticizma, fundacionalizma, koherentizma i pragmatizma. Naglašava se raskorak teoretičara po pitanju dileme o postojanju vanjskog fizičkog svijeta neovisnog o inteligenciji koja ga spoznaje, odnosno dilemi o promatranju informacije kao objektivnog ili subjektivnog fenomena. Isto tako, u radu se govori i o razvoju knjižnične i informacijske znanosti te kognitivnom zaokretu, kao i razvoju pristupa pojmu informacije unutar ovog područja. Rad se zatim fokusira na povode, karakteristike te razvoj glavnih informacijskih teorija unutar okvira objektivnog, a potom i subjektivnog pristupa u razumijevanju pojma. Na kraju se daje i pregled pristupa i teorija koje nude svojevrsno razrješenje, odnosno nadilaženje dihotomije objektivne/subjektivne informacije kao i razmatranje mogućnosti o stvaranju jedinstvene teorije informacije.