Sažetak | Tema je rada prikaz elemenata vampirske pripovijesti u romanu Borisa Perića, Vampir. Prvi dio rada odnosi se na vampirski mit te njegov razvitak kroz teme kao što su porijeklo mita, definicija pojma vampir, simbolika krvi u pričama o vampirima, uloga krajolika i ostalo. Slijedi dio o vampirskoj predaji u Hrvatskoj i najpoznatijem hrvatskom vampiru – Juri Grandu. Drugi dio rada opisuje vampirsku književnost od samog početka pa sve do suvremene književnosti.. Iako su vampiri u središtu zanimanja ljudskog roda još iz antičkog doba, interes za njih se ne gasi. Očuvanju vampirskih legendi svakako je pridonijela književnost, koja čuva vampirsku tradiciju i generacijama prenosi srž vampirskog postojanja. Ono što potiče toliko zanimanje za vampire je strah od nepoznatog i očaranost neobjašnjivim pojavama. Karakteristike vampira, kao i nazivlje, različiti su u raznim kulturama, no neki osnovni motivi većinom se ponavljaju. To su: povezanost s krvlju, stanje neumrlosti, to jest povratak iz smrti, uznemiravanje živih, postanak vampira zbog zemaljskih grijeha, pojavljivanje na zastrašujućim mjestima i ostalo. Ulogu u širenju vampirskog mita imala je usmena predaja, zbog koje su krajem 17.stoljeća širile zaraze neumrlih, takozvane vampirske epidemije koje su smatrane masovnom psihozom. Nakon dijela o vampirskom mitu u književnosti, definira se pripovijest o vampirima. Glavni dio rada odnosi se na motive vampirske pripovijesti u romanu Vampir, autora Borisa Perića, koji se smatra prvim ozbiljnijim djelom vampirske tematike u suvremenoj hrvatskoj književnosti. |